ranko-krivokapic487

Krivokapić: Živimo ozbiljne posljedice neozbiljnog vođenja politike

Predsjednik SDP, Ranko Krivokapić, učestvovao je u današnjem  građanskom satu na temu Crna Gora i NATO, koji je održan u organizaciji Centra za demokratsku transziciju.

On je istakao kako nestabilnost u Crnoj Gori odgovara samo protivnicima NATO integracija, i dodao da niti jedan naš NATO partner nije bio obaviješten o državnom udaru.

“Rusija nije od juče protiv članstva Crne Gore u NATO-u. DPS je to znao od prvog trenutka kad je potpisan Sporazum o pristupanju. Nalazimo se mimo naše volje u procesu globalnog sučeljavanja Zapada i Rusije.” – rekao je Krivokapić.

U svom izlaganju osvrnuo se i na bojkot Parlamenta, i napomenuo da bojkot nije najbolje sredstvo, ali je posljednji lijek na metastazu političkog sistema.

“Živimo ozbiljne posljedice neozbiljnog vođenja politike. Bazično pravilo demokratije je da u trenutku krize provjerite povjerenje naroda na izborima.” – kazao je on, i osvrnuo se na situaciju u Nikšiću, istakavši kako se nigdje u svijetu ne održavaju jednopartijski izbori.

 

Medijski pul SDP

Bojan Zekovic

NAJAVA: Konferencija za medije

Član Predsjedništva SDP Bojan Zeković će se sjutra, 03. marta, u 11h, obratiti predstavnicima medija na pressu povodom aktivnosti Tužilaštva u nekoliko ključnih slučajeva zloupotreba javnih ovlašćenja i korupcije na visokom nivou.

Konferencija za medije će se održati u press sali SDP (stara zgrada Vlade).

 

Medijski pul SDP

Almir Rebronja

Rebronja Ministarstvu zdravlja: Poštujte volju ljekara

Pozivamo Ministarstvo zdravlja da poštuje legitimno iskazanu volju ljekara prilikom izbora rukovodstva Ljekarske komore Crne Gore. Ministarstvo zdravlja od izbora novog rukovodstva Ljekarske komore direktno opstruira njihov rad i tako ugrožava sistem zdravstva Crne Gore.

Ministarstvo zdravlja umjesto da predlaže jasne aktivnosti u sektoru zdravstva, kao i da iste aktivnosti i realizuje na dobrobit svih građana, ono se bavi direktnim ponižavanjima ljekarske profesije, koje uspješno pokazuje i kroz opstrukciju rada Ljekarske komore.

Sistem zdravstva se ne vodi raznim apelima, da će biti bolje, da se osiguranici strpe, da osiguranici izbjegavaju da dolaze u velikom broju u zdravstvene institucije, da ljekari moraju imati strpljenje, niti palijativnim potezima „žandarske logike“, već implementacijom sistemskih potreba: standarda, normativa, kliničkih protokola, uvođenjem DRG sistema plaćanja, nagrađivanjem prema radu itd.

Sa ovakvim neodgovornim ponašanjem Ministarstvo zdravlja i dalje ulaže ogromne napore da zdravstvo Crne Gore zadrži na posljednjem mjestu u Evropi. Takođe, ovime Ministratvo zdravlja pokazuje da njemu nije prioritetno rješavanje velikih problema osiguranika, kao i unapređenje položaja zdravstvenih radnika, već je prioritet stavilo na politikanstvo i nepoštovanje ljekara.

 

 Almir Rebronja, potpredsjednik SDP

Stefan Jelic

Neinventivnost međunarodne zajednice u rješavanju izbjegličke krize

Interesovanje za izbjegličko i humanitarno pravo u mom slučaju datira još iz studentskih dana. Praksa obavljena u UNHCR-u, u okviru Klinike međunarodnog izbjegličkog prava, moot court – simulacija suđenja i rad na konkretnim slučajevima kao i ostale aktivnosti u kojima sam učestvovao kao student, dodatno su me motivisale da detaljnije pratim rad delegacija UNHCR širom svijeta. Zahvaljujući e-mail publikacijama UNHCR-a, blagovremeno dobijam informacije o dešavanjima i intervencijama UNHCR na globalnom nivou.

Zadnja publikacija koju sam dobio prije nekoliko dana, ostavila me je bez teksta.  Odnosi se na dešavanja u Jemenu. Potresne fotografije djece, ranjenika, zarobljenika, porušenih gradova probudiće saosjećanje kod svakog racionalnog čovjeka.

Za neupućene, sukob u Jemenu počeo je u martu 2015.godine i njegova  pozadina proizilazi iz religijske i plemenske podjele u zemlji, prvenstveno inspirisane Arapskim proljećem. Sukob se vodi između Vrhovnog revolucionarnog komiteta sastavljenog od velikog broja frakcija  iz tzv. pokreta Ansar Alah, dominantno šitskog opredjeljenja i Vlade predsjednika  Abd al-Rab Mansur al-Hadija. Veoma je važno napomenuti da pored dominantnog sukoba, veliki dio teritorije Jemena  kontrolišu terorističke organizacije bliske Al’Kaidi i ISIL-u. Pričinjena materijalna šteta prema navodima kredibilnih medijskih kuća, prvenstveno Rojtersa, iznosi preko 14. milijardi dolara.

Pitam se, zbog čega međunarodna zajednica i dalje nema sluha o pronalasku efikasnog rješenja koje bi spasilo živote miliona nedužnih civila, djece, žena i nejakih – izbjeglica iz zemalja obuhvaćenih sukobima?

Podaci UNHCR-a ukazuju da je od početka sukoba pa sve do danas, svoje domove napustilo preko tri miliona državljana Jemena. Kako sukobi još uvjek traju, zbog nemogućnosti da se pronađe efikasno rješenje u zbrinjavanju izbjeglica, u središte sukoba vratiće se preko milion izbjeglica, i na taj način staviti na kocku sopstvene živote i živote svojih porodica.

Napominjem,  izbjeglicama su garantovana ista prava kao i nama. I oni imaju pravo na život, obrazovanje, porodicu, slobodu, baš kao i mi. Zbog stereotipa i predrasuda u današnjem društvu, svaka osoba koja zatraži azil u nekoj drugoj zemlji, posebno ukoliko je porijeklom iz zemalja Bliskog isotka, po automatizmu predstavlja sinonim za terorizam i nasilje.

Zbog nametnutih predrasuda, pronalaze se opravdanja za neinventivnost u rješavanju ovog, veoma bitnog problema sa kojim se susrijeće čovječanstvo.

Na izbjeglice se ne smije gledati kao na problem i stereotipno se odnositi prema njima, već u skladu sa mogućnostima, potrebno je raditi na njihovoj integraciji i osposobljavanju za učešće u društvu.

Međutim, u praksi situacija je sasvim drugačija. Vlade zemalja selektivno primjenjuju obavezujuće međunarodne konvencije, i na taj način podrivaju sistem važenja međunarodno pravnih normi i obesmišljavaju međunarodno pravni poredak.

Organizacija Amnesty international u najnovijem, godišnjem izvještaju, upozirila je da  zakoni koji inkriminišu borbu protiv terorizma u velikom broju evropskih zemalja imaju diskriminišuće norme prema muslimanima i izbjeglicama.

Međunarodna zajednica mora pronaći adekvatan način za rješavanje problema sa kojima se susrijeću ljudi koji su u bijegu od rata i gladi spremni rizikovati sopstvene živote. Svaka osoba koja zatraži utočište u drugoj zemlji, shodno obavezujućim međunarodnim Konvencijama ne smije biti vraćena sa granice dok se ne utvrdi činjenično stanje u zemlji porijekla i osnovanost zahjteva za dobijanje azila.

Jer prije svega, moralni imperativ savremenog društva je pružiti pomoć izbjeglicama i ugroženima po bilo kom osnovu!

 

Stefan Jelić