Bojan Zekovic

Zeković: Zašto Tužilaštvo ćuti o milionskim aferama?

Na današnjoj konferenciji za medije Bojan Zeković, član Predsjedništva SDP,  je obavijestio medije o inicijativi koju će Socijaldemokratska partija tokom dana uputiti Vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću, a tiče se 6 slučajeva u kojima su krivične prijave neobjašnjivo dug vremenski period u radu kod nadležnih Tužilaštava, odnosno slučajeva gdje imamo utvrđenu višemilionsku štetu po državni budžet.

“Cijeneći značaj informisanja javnosti o aktivnostima Tužilaštva, posebno u slučaju ispitivanja odgovornosti javnih funkcionera za utvrđenu višemilionsku štetu, ali i kao podnosioci nekih prijava, obratili smo se VDT-u uvažavajući jedinstvenost Tužilačke organizacije i zatražili da provjeri zakonitost i ocijeni efikasnost rada postupajućih tužilaca i da nas, kao i javnost, odnosno građane Crne Gore informiše o dosadašnjim aktivnostima Tužilaštva u sledećim slučajevima:

  • Pozivamo Vrhovnog državnog tužioca da ispita zakonitost i profesionalnost postupajućeg tužioca u predmetu Solana koji je dozvolio da nastupi zastara i zbog toga odbacio krivičnu prijavu. Podsjećam, radi se o predmetu u kome je omogućeno da se imovina Solane koja je u državnom vlasništvu vrijuedna stotine miliona eura stavi pod hipoteku za kredite privatne firme. Nepotrebno je naglašavati da su firme povezane sa ljudima blisikim vrhu DPS-a.
  • Pozivamo VDT-a da ispita zakonitost postupajućeg tužioca povodom krivične prijave odbornika Socijaldemokratske partije Kolašin još iz 2009. godine protiv tadašnjeg predsjednika Opštine i predsjednika SO, zbog sumnji da su zloupotrebom službenog položaja počinili više krivičnih djela sa koruptivnim elementima i time oštetili Opštinu u neutvrđenom iznosu. Uz prijavu je dostavljena obimna dokumentacija o navedenim nezakonitostima prilikom javnih radova, usvajanja prostorno-planske dokumentacije, otuđivanja miliona kvadrata zemljišta u državnom vlasništvu koje je kasnije preprodavano po nekoliko desetina puta visočijim cijenama…

Uprkos više desetina puta ponovljenim pitanjima, ni javnost ni podnosioci prijave, nijesu obaviješteni o aktivnostima Tužilaštva, iako od podnošenja krivične prijave teče osma godina, što smatramo apsolutno neprimjerenim. Posebno imajući u vidu rokove definisane članom 256a Zakonika o krivičnom postupku, koji propisuju rok od 3, odnosno 6 mjeseci u posebno složenim predmetim, a ponavljam podnosioci prijave devetu godinu nijesu obavišteni o njenoj sudbini. Takvim ponašanjem se stvara sumnja javnosti u efikasnost i nepristrasnost nadležnog Tužilaštva.

  • Pozivamo VDT-a da obavijesti javnost o aktivnostima Tužilaštva u slučaju “Telekom”. Podsjećamo da je još u martu 2014. godine ambasada SAD-a zvanično potvrdila da je njihova Komisija za hartije od vrijednosti i berzu (SEC) došla do dokaza da je bilo podmićivanja u Crnoj Gori u slučaju privatizacije Telekoma Crne Gore. Otišli su i korak dalje i uputili javni poziv našim državnim organima:

„Ambasada Sjedinjenih Američkih Država podržava istragu pomaganjem vlastima da dobiju dokumenta povezana sa ovim predmetom. Ambasada SAD poziva crnogorske vlasti da sprovedu potpunu istragu i privedu pravdi sve koji su krivi u ovom slučaju”.

Povodom spekulacija režimskih medija da saopštenje Ambasade nije zvaničan stav SAD-a tadašnja ambasadorka Braun bila je precizna: „ Saopštenje o Telekomu je stav američke Vlade”!

Ukoliko je, kako tvrde, bilo korupcije u slučaju „Telekom”, građani Crne Gore su oštećeni za više miliona eura. Nedopustivo je da druga država poziva naše organe da utvrde štetu nanijetu našim građanima, dok od crnogorskih državnih organa, čija je to osnovna dužnost, nemamo nikakve informacije o aktivnostima na ovom slučaju. Prošlo je isuviše vremena i očekujemo da Tužilaštvo informiše javnost da li su na javni poziv tražili i šta su od dokaznog materijala dobili iz SAD-a, kao i koje su aktivnosti do sada sproveli na rasvjetljavanju ovog slučaja.

  • Pozivamo VDT-a da obavijesti javnost o aktivnostima Tužilaštva povodom štete u vidu plaćenih garancija u iznosu od 126 miliona eura koje je Vlada izdala preduzeću CEAC 10.12.2009. godine u iznosu od 135 miliona eura.  DRI je u „Izvještaju o reviziji Državne garancije Vlade Crne Gore izdate u 2010. i 2011. godini” utvrdila da su garancije izdate nezakonito, odnosno da „nijesu u dovoljnoj mjeri vršili primjenu normative kojom je propisana procedura davanja državnih garancija za kredite KAP-a“, kao i da su garancije izdate „bez odgovarajućih kontragarancija“. DRI takođe konstatuje da „činjenice prezentirane u finansijskim izvještajima KAP-a i izvještajima komercijalnih revizora bile su upozoravajuće da KAP ima nagomilane gubitke, da je prezadužen i da sa velikom izvjesnošću od svoje djelatnosti ne može vraćati uzete kredite“. Pri takvom stanju stvari Vlada je izdala garancije ne poštujući normativu, prihvatajući zalogu na akcijama CEAC-a čija nominalna vrijednost u tom trenutku predstavlja svega 16,85% vrijednosti ukupno datih državnih garancija KAP-u. Zbog navedenih radnji nastala je šteta u iznosu od 126,000,000.00 eura

Za štetu u vrijednosti od gotovo 10% tekućeg državnog budžeta koja je nastala izdavanjem garancija na nezakonit način, „bez odgovarajućih kontragarancija“, i to preduzeću za koje se i u izvještaju revizora navodi da „sa velikom izvjesnošću od svoje djelatnosti ne može vraćati uzete kredite“ niko još uvijek nije odgovarao.

  • Pozivamo VDT-a da obavijesti javnost o do sada preduzetim aktivnostima u slučaju „ Zlatica”. Vlada Crne Gore je prodala vlasnički udio u UTIP Crna Gora za 4,7 miliona eura, a kupac se uknjižio na zemljištu i objektima hotela Ljubović, hotela Crna Gora i motela Zlatica. Uprava policije je, nakon saglasnosti Vlade, 2011. godine kupila motel Zlatica za 8,4 miliona eura. Već šest godina javnost ostaje bez odgovora na pitanje kako je moguće da nakon samo nakon nekoliko godina motel Zlatica, koji je u izuzetno lošem stanju, vrijedi skoro duplo više od ukupne imovine UTIP Crna Gora, uključujući hotele Ljubović i Crna Gora, kao i sam motel Zlatica.

Ostaje nevjerovatno kako jedan motel kada Vlada kupuje vrijedi skoro duplo više nego dva prestižna hotela i isti motel kada Vlada nekoliko godina ranije prodaje imovinu.

Očekujemo da Tužilaštvo svojim neradom neće dati za pravo onima koji vjeruju da će se i ovoga puta sve zaboraviti, slučaj zastariti, a odgovorni za višemilionsku štetu proći nekažnjeno.

  • Javnost još uvijek čeka aktivnosti Tužilaštva, i mi VDT-a pozivamo da nas informiše o do sada preduzetim aktivnostim nadležnih tužilaca povodom štete u slučaju „Limenka“ u iznosu od 10.598.610,21 eura, koliko je isplaćeno Acu Đukanoviću zbog toga što, kako je utvrdio sud, Vlada Mila Đukanovića nije poštovala ugovor koji je sa njim sklopila. Moguće je da su neki tužioci utvrdili da za desetomilionsku štetu nema odgovornih, ali iza toga moraju javno stati.

Podsjećam da je tadašnji premijer Milo Đukanović u Skupštini Crne Gore izjavio da će se uzdržati od komentara povodom slučaja „Limenka“ do konačnog stava Vrhovnog suda, dodajući da „ako bude štete po državne interese Crne Gore, a nakon odluke Vrhovnog suda, bez obzira da li je izazvana nekompetentnošću, neažurnošću, nečinjenjem ili neodgovornim postupanjem, jasno i precizno ćemo utvrditi odgovornost i inicirati odgovarajući postupak sa jasnom ambicijom da takvo ponašanje u potpunosti iskorijenimo“. U međuvremenu je Vrhovni sud odlučio, bivši premijer naravno nije ništa uradio, građani su platili nastalu štetu, a pitanje odgovornosti i dalje ostaje.

Nedopustivo je da nadležno Tužilaštvo ne može duže vrijeme da utvrdi činjenice i odgovornost za štetu koja je građane Crne Gore koštala preko 10,000,000.00 eura.

 

U navedenim i sličnim slučajevima državni organi generalno, a u konkretnom Tužilaštvo, moraju pokazati da zakon jednako važi za sve, pa i za one na višim pozicijama i sa više političke moći. Krajnje je zabrinjavajuće višegodišnje nepostupanje Tužilaštva u ovakvim predmetima, a posebno u kontekstu aktuelnih presuda i sporazuma kojima se visoki javni funkcioneri za zloupotrebu službenog položaja, kriminalno udruživanje i višemilionsku štetu nanijetu građanima osuđuju na neprimjereno niske kazne, nekada niže i od zakonom predviđenog minimuma. Pravosudni aparat ne smije, kroz zastaru, oslobađajuće postupke ili krajnje neprimjerene kazne, biti zaštita onih koji potkradaju državu, već mora biti prijetnja počiniocima krivičnih djela, posebno onima koji zloupotrebljavaju povjerenje građana i institucionalnu moć.  U suprotnom slabiće povjerenje u pravosudni sistem i vjera građana da on može obezbijediti pravdu, za koju su još Rimljani rekli da predstavlja temelj države.”

 

Medijski pul SDP