Raško Konjević

Konjević: Za vraćanje dugova treba 1.5 milijardi

Nadzornu komisiju, shodno potpisanom ugovoru o upravljanju, odnosno dokapitalizaciji Novog duvanskog kombinata, formiraju prodavci, u ovom slučaju Vlada Crne Gore i Glavni grad Podgorica i ona je shodno članu 5.3 ugovora bila u obavezi da „vrši nadzor nad implementacijom Obaveznog investicionog programa i implementacije Programa zapošljavanja, kao i odredbi ovog ugovora“, a , takođe, i da obavlja „redovne kontrole kvartalno“. Jasno je da je Nadzornu komisiju trebalo da formiraju Vlada i Glavni grad, kao prodavci. Ako je ona formirana, onda je potrebno da se objave izvještajite komisije, jer je njen rad ključan sa aspekta praćenja investicija i rada NDK-a. Ne smije se kriti rad Nadzorne komisije, jer ona treba da objasni šta je radila od dana potpisivanja ugovora, kazao je u intervjuu za „Dan“, potpredsjednik Socijaldemokratske partije Raško Konjević.

Kako komentarišete navode da investitor nije prekršio ugovor, kao i to da Nadzorna komisija tek treba da sačini izvještaj, sobzirom na to da je komisija trebalo da prati tok investicije od ulaska arapske kompanije BMJ u Novi duvanski?

Jasno je da je investitor prekršio nekoliko ključnih odredbi ugovora. Članom 3.1.3 predviđeno je da u roku od 60 dana od potpisivanja ugovora u februaru 2016. investitor izvrši reparaciju postojećih mašina u NDK. Članom 3.1.6 investitor je bio u obavezi da obezbjedi da društvo „posluje u potpunosti u skladu sa pozitivnim propisima i u skladu sa dobrom poslovnom praksom“. Nijesu valjda zloupotreba službenog položaja i krijumčarenje poštovanje propisa i dobra poslovna praksa. Takođe, istim članom ugovora postojala je obaveza da proizvodnja otpočne u novoj fabrici „najkasnije 30. marta 2017. godine“. Investitor je prekršio i odredbe o minimumu potrebne proizvodnje, kao i o broju zaposlenih radnika. Prekršio je i obavezu iz investicionog programa jer je u 2016. godini morao da investira oko 11 miliona eura u izgradnju nove fabrike i mašine za liniju za kong sajz i super slim. Više je nego jasno da je investitor prekršio ključne odredbe ugovora o investiranju u programu zapošljavanja, a činjenica da je predstavnik investitora i predsjednik odbora direktora osumnjičen za nezakonit rad, samo treba da bude dodatni motiv da Vlada raskine ovaj ugovor. Vladavina prava podrazumijeva poštovanje ugovora. Ako ne želite da poštujete ugovor i tako zaštitite državno vlasništvo od investitora, čiji predstavnici ne poštuju potpisano, nego po sumnjama tužilaštva zloupotrebljavaju službeni položaj i bave se krijumčarenjem, onda se građani sa pravom pitaju ko i zbog čega štiti ovakvog investitora koji nanosi ozbiljnu štetu reputaciji Crne Gore.

Da li, po Vašem mišljenju, Vlada treba da nastavi saradnju sa arapskom kompanijom, nakon aktuelnih dešavanja u vezi sa predsjednikom Odbora direktora NDKP-a Isatom Boljevićem?

Vlada i Glavni grad kao prodavci treba da poštuju ugovor koji su potpisali. Investitor je prekršio više ključnih odredbi ugovora i stekli su se uslovi za raskid ugovora na štetu investitora.

Kako komentarišete zabrinutost Svjetske banke u najnovijem izvještaju u kojem se navodi da je Crnoj Gori potrebna ambiciozna fiskalna konsolidacija kako bi država mogla da vraća obeveze u periodu od 2019. do 2021. godine, koje iznose 16 odsto BDP-a?

Nažalost, u periodu 2019-2021. godine javne finansije su u takvom stanju da je potrebno zaduženje od oko 1.5 milijardi eura kako bi se vratila prethodna zaduženja. Svake  tri godine  godišnje je potrebno zaduženje od oko 500 miliona. Više puta smo upozoravali da je narastanje poreskog duga preko 800 miliona eura rezultat tolerisanja tajkunima bliskim DPS-u i predstavlja užasno lošu fiskalnu disciplinu, koja se ne vodi po zakonu, nego po partijskoj volji DPS-a. Ne plaćate poreze, ali ste dio izborne kampanje DPS-a. Samo pogledajte listu dužnika. Na hiljade radnika su oštećeni jer im nijesu plaćeni doprinosi za penzijsko osiguranje. DPS je tu lošu politiku nadomještao neracionalnim zaduženjem koje je išlo u potrošnju, odnosno u servisiranje nerealno visokog budžeta i, nažalost, dolazi vrijeme za plaćanje takvih odluka. DPS nema snage da uradi ozbiljnu konsolidaciju – da smanji administraciju, socijalnu politiku učini pravednijom, a ne partijski orjentisanom, naplati i posljednji euro poreskog duga od tajkuna i restruktuira javna preduzeća. Takođe, tolerisanje finansijskog ponašanja opština je posebna priča. Većina njih je u ogromnim dubiozama. Nažalost, posledice loših DPS odluka osjećaju svi građani Crne Gore.

Sva logika DPS-a bila je zasnovana na rasprodaji državnih resursa. Kada je ponestalo interesovanja za prostorom sada su na meti pojedine državne kompanije. Pa ko može odobriti prodaju Luke Bar za oko osam miliona eura? Za iznos za koji je država kupila jedan motel u okolini Podgorice od privatnog vlasnika. Ne može se Luka prodavati kao motel u katastrofalnom stanju. Niko u okruženju nije prodao luke, one su u većinskom državnom vlasništvu i u Hrvatskoj i u Sloveniji. Jedino bi DPS sve da rasproda. Sada se zadužujemo 80 miliona eura kod Kredit Svis banke i zalažemo državno zlato. Znate, kada se prodaje zlato iz kuće, jasno je u kakvom su stanju javne finansije.

Smatrate li da treba privatizovati Luku Bar u ovom trenutku?

SDP je više puta do sada saopštio, posebno kroz aktivnosti našeg opštinskog odbora u Baru i poslanice Draginje Vuksanović, da je prodaja Luke Bar za oko osam miliona eura izuzetno loš posao kojim se od građana želi uzeti jedno od najvrednijih dobara – Luka Bar. Samo radi ilustracije – država je od privatne firme kupila za 8,4 miliona eura motel „Zlatica“ za potrebe jednog državnog organa. Je li moguće da jedan motel na periferiji Podgorice košta više nego Luka Bar? Kompanija posluje sa profitom i ima šanse daljeg razvoja. Prodavati Luku suprotno je interesima građana Crne Gore.

Kakvo je Vaše mišljenje o reprogramu poreskog duga, kojim je i dužnicima koji imaju milionske dugove omogućeno plaćanje u ratama?

To je korektno rješenje imajući u vidu stanje poreskog duga, ukoliko se Zakon o reprogramu bude striktno poštovao i država postupala neselektivno. Najavljeno je i da će od 1. aprila sve kompanije i fizička lica koja duguju za porez, a nijesu se prijavila za reprogram, biti blokirana. Nijesam primjetio da je najava ministra finansija sprovedena u djelo. SDP će vrlo pomno pratiti sprovođenje ovog zakonskog rješenja kako ne bi bilo selektivne primjene ili nezakonitog ponašanja.

Da li je prihvatljivo to što je Vlada dozvolila arapskoj kompaniji da ne otkupi brendove NDKP-a, čime je proizvodnja „pointa“, „lovćena“ i „vinsenta“, po kojima je Crna Gora bila prepoznatljiva, ugašena?

Vlada, nažalost, ne poštuje odredbe ugovora koji je potpisala i tako ne štiti svoju imovinu. Zapanjujuće je objašnjenje da je u pitanju neodgovorni pojedinac. Jer jedan čovjek, koji je predsjednik odbora direktora, nije mogao sam da organizuje aktivnosti koje su sada pod pažnjom tužilaštva. Šta radi predstavnik države u odboru direktora shodno članu 15.3 Ugovora o upravljanju? Ko je taj predstavnik? Zašto ne objavi zapisnike sa sastanaka odbora direktora? Shodno članu 15.3.3 odbor direktora je bio u obavezi da održi najmanje četiri redovne godišnje sjednice. Da li je predstavnik Vlade znao šta radi NDK i njegov predsjednik odbora. Da li je znao za nelegalno poslovanje i šta je uradio tim povodom?

 

Izvor: Dan