duvan

Poništiti ugovore za Novi duvanski

Na inicijativu odbornika SDP-a u Glavnom gradu, koju je podržalo još 22 opoziciona odbornika, zatraženo je juče hitno zakazivanje sjednice gradske skupštine na kojoj bi razmotrili predlog o poništenju davanja saglasnosti na ugovor o dokapitalizaciji      privrednog društva Novi duvanski kombinat i ugovor o upravljanju tim privrednim društvom. Inicijativa je proslijeđena predsjedniku Skupštine glavnog grada Đorđu Suhihu.

“Nesporna je činjenica da javnost još nije upoznata ni sa jednim izvještajem Nadzorne komisije, koja je imala obavezu da kvartalno sastavlja izvještaje i informiše resorno Ministarstvo i Vladu o implementaciji pomenutog Ugovora o dokapitalizaciji privrednog društva Novi duvanski kombinat i Ugovora o upravljanju privrednim društvom, sklopljenog sa arapskom kompanijom BMJ Industries, kao ni sa stavovima ove komisije vezano za dinamiku realizacije Ugovora”, saopštili su iz OO SDP-a Podgorica.

SDP je već dva puta puta, do sada, pozivao Vladu da raskine ugovor iz februara 2016. sa arapskom kompanijom BMJ Industries, zbog nepoštovanja njegovih odredbi.

“Posljednji događaji vezani za otkriveni šverc cigaretama u ovoj kompaniji, kojim se bave nadležni organi, više je nego dovoljan razlog da se Skupština Glavnog grada pozabavi Odlukom koju je donijela u vezi sa ovim od starta spornim Ugovorom. U skladu sa članom 61 Poslovnika o radu Skupštine Glavnog grada predsjednik na zahtjev jedne trećine odbornika saziva sjednicu u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva, odnosno inicijative”, istakli su iz OO SDP Podgorica.

Na predlog gradonačelnika Slavoljuba Stijepovića, Skupština Glavnog grada je na sjednici održanoj 5. februara 2016. po hitnom postupku dala saglasnosti na dva sporna ugovora, što je bila pretpostavka za njihovo zaključenje sa arapskim investitorom. Glavni grad u Novom duvanskom posjeduje 30,08 odsto akcija, dok je većinski vlasnik Vlada. Na investitora bi bile prenijete te akcije kada završi investiciju.

Mali akcionari žele i da treći put obore presudu Privrednog suda

Pravni tim Udruženja za zaštitu manjinskih akcionara Duvanskog kombinata u stečaju, nakon što se upoznao sa novom presudom koju je donijela sutkinja Marijana Pavićević, zaključio je da se razlozi za donijetu presudu ne zasnivaju na utvrđenom i nespornom činjeničnom stanju, a još manje na pozitivnim propisima, koji su morali da se primijene.

To je Vijestima saopštio direktor ovog Udruženja Žarko Knežević koji je istakao da im je pravni tim predložio da sa ovom presudom upoznaju Sudski savjet, stručnu i laičku javnost.

Privredni sud u ponovljenom postupku odbio je tužbu Udruženja da se ponište ugovor o kupoprodaji imovine između DKP-a i Zetagradnje i odluka o osnivanju Novog duvanskog. Sličnu presudu ranije je dva puta donijela sutkinja Privrednog suda Milica Popović, ali je ta rješenja poništavao Apelacioni sud. Mali akcionari najavili su novu žalbu.

Pošto smo u posjedu ugovora o tzv. dokapitlizaciji tzv. Novog duvanskog kombinata i ugovora o upravljanju istim, nakon detaljnog proučavanja imamo namjeru da podnesemo tužbu za njihov raskid kako bi spriječile još veće štete državnoj imovini i pravnim interesima manjinski akcionara. Kao što je poznato, oni koji bi trebalo da štite državu i državnu imovinu, duže vremena ćute ili su i sami upleteni u određene nezakonite radnje, zaključio je Knežević.

Izvor: ND Vijesti

 

Raško Konjević

Konjević: Osloboditi male privrednike poreza na dobit, a monopolistima povećati porez

Socijaldemokratska partija pozvala je Ministarstvo finansija da uvede progresivno oporezivanje na dobit pravnih lica, kako bi se teret krize preusmjerio sa građana na privredne subjekte koji ostvaraju značajne iznose dobiti iz svog poslovanja.

SDP je, u analizi koju je uradio upoređujući praksu u državama Evropske unije i regiona, predložio da se za mala preduzeća koja imaju dobit do 50 hiljada eura sadašnja stopa od 9 odsto zamjeni nultom, firmama koje imaju dobit od 50 do 300 hiljada ostala bi sadašnja stopa od 9 odsto, dok bi stopa za dobit između 300 hiljada i milion iznosila 13,5 odsto a za preko milion 18 odsto.

Kako bi teret krize prouzrokovane kockarskom ekonomijom po DPS modelu koja se zasnivala na prodaji državnih resursa i neracionalnoj potrošnji iznijeli solidarnije, SDP predlaže prihodno orijentisanu mjeru uvođenje progresivnog oporezivanja na dobit. Za one subjekte kojima poslovanje u ovoj državi omogućava značano veći profit od prosječnog, uvesti veće stope poreza na dobit, kazao je Vijestima poslanik SDP-a Raško Konjević koji je kratko u prelaznoj Vladio bio ministar finansija.

SDP smatra da oni koji ostvaruju značajne iznose profita treba i da daju više i da na sebe preuzmu jedan dio terete krize.

To su kompanije koje u najvećem dijelu posluju u monopolskim ili oligopolskim uslovima u sektoru telekominikacija, energetike i slično. Vlada to treba da uradi kako ne bi njene mjere bile samo na teret običnih građana, kazao je Konjević.

Prema podacima za 2015. godinu 228 obveznika je imalo dobit prije oporezivanja veću od 300 hiljada eura, 399 između 100 i 300 hiljada eura, a 21.205 obveznika je imalo dobit manju od 100 hiljada eura.

Preko jednog milion dobit su imala 63 pravna lica u ukupnom iznosu od oko 232 miliona eura, dok je dobit od 500 hiljada do milion eura ostvarilo 86 firmi u ukupnom iznosu od 60 miliona.

Iz ovih podataka je jasno da postoji značajan prostor za uvećanje prihodne strane budžeta povećanjem stopa koje bi bile na nivou iskustva zemalja regiona Hrvatske, Albanije ili Srbije. U poređenju sa regijom, učešće poreza na dobit pravni lica u tekućim prihodima je značajno niži kada je u pitanju Crna Gora. U strukturi tekućih prihoda svega 3% čine prihodi od poreza na dobit. Isti parametar u Srbiji i Hrvatskoj je znatno veći u Srbiji 7% a u Hrvatskoj 6%, kazao je Konjević.

Nulta stopa za mala preduzeća koje imaju dobit do 50 hiljada eura, kako je naveo, pomogla bi im da dalje razvijaju svoj biznis i čine ga konkuretnim sa okruženjem i tako jačaju strukturu crnogorske ekonomije.

Veće poreske stope za dobit preko 300 hiljada bi povećala državne prihode za oko 20 miliona eura.

Ovaj predlog ne bi uticao na ekonomsku konkurentnost Crne Gore. U regionu Hrvatska i Albanija primjenjuju progresivno oporezivanje (u Hrvatskoj 12% do cca 390.000 eura i 18% za dobit preko tog iznosa; Albanija 5% do cca 60.000 EUR, a 15% za iznose preko), dok Srbija primjenjuje jedinstvenu stopu poreza na dobit u visini od 15%. Ovakvom politikom oporezivanja dobiti subjekti koji su najjači na tržištu i koji ostvaruju milionsku dobit će i dalje ostvarivati značajnu dobit, uz snažan doprinos stabilizaciji finansijskih prilika u državi što bi trebalo da bude i njihov interes. Sa druge strane, na ovaj način se u trenucima ekonomske krize rasterećuje mali i porodični biznis koji ostvaruje oporezivu dobit do 50 hiljada eura, u koji po podacima Poreske uprave spada najveći broj subjekata na tržištu, kazao je Konjević.

Siromaštvo raste, uzeti više od onih koji žive od kapitala

Sadašnje mjere Vlade, kako je kazao Konjević, isključivo pogađaju građane. To su povećanje akciza na energente više od 10 odsto, smanjenje socijalnih davanja prema najugroženijim slojevima stanovništva,… On je naveo da je Vlada istovremeno na teret građana davala povlastice raznoraznim privlegovanim investitorima kao i da ima više primjera poreskih dužnika sa kojima Vlada sklapa poslove finansirajući ih iz kapitalnog budžeta. Pored jačanja prihodne strane budžeta, ova mjera progresivnog oporezivanja dobiti solidarnije raspoređuje teret krize i usporava galopirajuću socijalnu nejednakost, koja usljed dosadašnjih poteza nosioca ekonomske politike postaje sve uočljivija. U proteklom periodu se prema podacima Svjetske banke utrostručio broj siromašnih koji žive u domaćinstava u kojima je nosilac domaćinstva nezaposlen sa 11,3% u 2008. na preko 33%. Ovaj podatak pokazuje da država mora mnogo senzibilnije voditi ekonomsku politiku i da svoje mjere mora da usmjerava prema onima koji ‘žive od kapitala’, a ne prema građanima koji ionako teško sastavljaju kraj s krajem, naveo je Konjević.

On je kazao da poreski dug i dalje raste kao i da postoji sumnja da će primjena Zakona o reprogramu poreskog duga biti selektivna. Kada vam poreski dug dodje na nivo tekućeg budžeta oko 800 miliona jasno je da nešto ozbiljno škripi u fiskalnoj politici i disciplini. Da bi se u narednim godinama mogla održati elementarna socijalna ravnoteža i obuzdao rast javnog duga koji će 2019. doći na nivo 80% GDP jasno je da je potrebno preduzeti i mjere koje će zahvatiti i od onih koji ‘žive od kapitala’, kazao je Konjević.

Izvor: ND Vijesti