Almir Rebronja

Rebronja: Vrh BS za nadoknade, ali sebi

Vrh Bošnjačke stranke nakon ukidanja naknada majkama nastavlja da se bavi naknadama. Ovoga puta naknadama koje sebi isplaćuju iz Budžeta Monteputa za „izuzetan doprinos“ prolasku kroz tunel Sozina.

Visoki funkcioneri BS sadašnji ministri Osman Nurković i Kemal Purišić isplatili su sami sebi, tj. preko svog partijskog druga, iznos od po oko 3 hiljade eura. To što su samo prije nekoliko dana majkama uzeli golu egzistenciju a sebi danas, na već ogromne ministarske plate, pridodaju još hiljada eura njima nije problem. Oni u tome ne vide nepravdu, oni ne vide da se time dodatno rugaju građanima a posebno majkama kojima su dali iluziju elementarne pravičnosti a onda im je zbog čuvanja fotelja uzeli.

Da li je vrh Bošnjačke stranke toliko obnevidio i izgubio dodir sa realnošću da je spreman na sve ovo.

S jedne strane nas iz Vlade uvjeravaju da se steže kaiš i da se zato moraju ukidati naknade i povećavati PDV, akcize, cijene osnovnih životnih namirnica, a s druge se dijeli i šakom i kapom – funkcionerima BS-a DPS i drugih satelita.

Ružno je gospodo iz Bošnjačke stranke da se pokrivate imenom cijelog naroda u sprovođenju ovakvih nepravdi koje bodu oči svim građanima. Malo vam je sve to što ste uradili majkama, nego još i nastavljate trpajući u džepove vaših ministara i funkcionera hiljade eura.

Naknada koju ste uzeli ravna je skoro godišnjoj prosječnoj penziji. Ako vi mislite da je to ispravno, svaka vam čast. Ali vjerujte sa svim tim što radite teško ćete više moći pred gradjane a posebno pred vaše doskorašnje birače. I mala je utjeha to što ste vi od svih pročitani spram nepravde koju činite gradjanima.

Dr Almir Rebronja

Potpredsjednik SDP Crne Gore

12316398_10208221095955468_2591500659940545895_n

Damjanović: Sredstva iz Abu Dabija u stvari partijski fond

Cijenimo da je od državnog interesa demistifikovanje detalja o sredstvima iz Abu Dabi fonda za razvoj. Javnost ne raspolaže potrebnim informacijama o ovoj kreditnoj liniji koja je u najmanju ruku kontraverzna. Zbog čega se taje infomacije o kriterijumima za kredit, kao i o sredstvima obezbjeđenja po kreditima? Upitno je kako se uopšte i donose odluke o korišćenju sredstava iz ovog fonda, da li su namjenski utrošena i kojom dinamikom se otplaćuju.

Kada kao građani i odgovorni politički subjekti želite konkretne informacije o kreditima i subjektima za čiji interes je založena državna garancija, nailazite na nepremostivu prepreku ,,tajnost ugovora i detalja”.

Pozivamo ministra poljoprivrede, a ujedno smatramo da je to njegova obaveza, da saopšti koji je to ekonomski interes narušen objavljivanjem ugovora sa Abu Dabi fondom za razvoj, kao i Ministarstvom poljoprivrede i krajnjih korisnika kredita.

Ukoliko javnost ne dobije odgovor, svjedočimo još jednom u nizu kršenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama i djelovanja koje nije u javnom interesu.

Ono što o ADMAS projektu znamo jesu imena privrednih subjekata koji su korisnici novca iz ovog fonda, kao i par vjerovatno selektivnih informacija koje su smjele da izađu u javnost. Na osnovu ono malo dostupnog, već nailazimo na krupne nelogičnosti pa postavljamo sljedeće pitanje:

Kako veliki poreski dužnik prema kome država ima potraživanja, ujedno može biti korisnik kredita iz fonda za koji su date garancije te iste države? Kao na primjeru  Vektre Jakić.

IMG_3627

Još jedna kontraverza jeste opšti kreditni potencijal nekih od krajnjih korisnika kredita. Sve što je dovoljno jeste elementarna finansijka pismenost i pristup sajtu Poreske uprave kako bi se stekao uvid u finansijske iskaze konkretnih preduzeća. Ne vidimo logiku kreditiranja gubitaša čija je perspektiva poslovanja i više nego diskutabilna.

Dalje, pozivamo da se javnosti ustupi informacija o tome ko je određivao bonitet krajnjih korisnika kredita. Cijenimo da je određivanje boniteta, kao i sveobuhvatna kreditna analiza morala biti posao kompetentne finansijske institucije a za potrebe Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja kao donosioca odluke o kreditiranju, što prema informacijama sa kojima raspolažemo, nije bio slučaj. Na ovo pitanje se nadovezuje sljedeće, na bazi kojih internih pravilnika se postupalo prilikom odlučivanja o ustupanju sredstava? Ukoliko postoje, zašto se na sajtu Ministarstva poljoprivrede nijesu učinili javno dostupnim?

Ono što je posebno interesantno u vezi krajnjih korisnika kredita jesu kolaterali, odnosno njihov kvalitet. Upitno je koliko neutrživo zemljište može biti adekvatno sredstvo obezbjeđenja, odnosno da li se može, odnosno kojom brzinom kreditor može naplatiti u slučaju da korisnik kredita zapadne u poteškoće i nemogućnost otplate kredita.

Interes javnosti je da zna da li se sredstva iz ovog fonda namjenski troše, kao i da li se radi periodična kontrola namjenskog trošenja sredstava. Koje su procedure upravljanja problematičnim plasmanima, odnosno nakon koliko dana kašnjenja sa otplatom se aktiviraju ,,meka” i ,,tvrda” sredstva obezbjeđenja. Da li postoji problem sa naplatom i ako postoji, koji su potezi preduzeti? Postoji li definisan pravilnik koji tretira upravljanje problematičnim plasmanima?

Ovo su samo neka od pitanja koja bi pomogla u demistifikovanju kontraverznih sredstava iz Abu Dabi fonda za razvoj, sa još kontraverznijim korisnicima kredita i velom tajne prekrivenim ugovorima i procedurama. Ako je već sve uredno i sa velikim stepenom pažnje dogovarano, postavljamo pitanje čemu tolika mistika? Zašto iz Ministarstva poljoprivrede samo podgrijavaju sumnju da se u finalu radi o fondu za potrebe  podobnih korisnika?

Dragan Damjanović

Predsjednik FOM SDP Podgorica