ranko-krivokapic487

Krivokapić: DPS ekonomija pohare iselila Petnjicu

Predsjednik Ranko Krivokapić, potpredsjednik Raško Konjević, predsjednik Savjeta SDP Rifat Rastoder i članovi Predsjedništva SDP boravili su juče u radnoj posjeti Opštinskom odboru SDP Petnjica.

Domaćin radne posjete bio je potpredsjednik SDP-a i predsjednik Opštinskog odbora SDP Petnjica dr Almir Rebronja.

Tokom boravka u Petnjici, predsjednik, potpredsjednici i rukovodstvo partije posjetili su i pogon za proizvodnju mlječnih proizvoda “Radmančica milk” u Petnjici, koji je u vlasništvu Kenana Rastodera.

Posjeta 2

U razgovoru sa vlasnikom, Kenanom Rastoderom, predsjednik Krivokapić je istakao da bavljenje poljoprivredom sa posebnim naglaskom na stočarstvo, proizvodnju hrane i mlječnih proizvoda, predstavljaju najveće, nažalost, nedovoljno iskorišćene potencijale kako Petnjice, tako i cijelog sjevera.

Posjeta pogonu za proizvodnju mlječnih proizvoda

“Država bi trebala pronaći adekvatno i dugoročno – održivo rješenje i subvencionisati poljoprivredne proizvođače u Crnoj Gori i na taj način smanjiti ogromnu zavisnost od uvoza hrane i  kroz zapošljavanje,  zadržati stanovništvo kao osnovno dobro Crne Gore i podstaći efektivniju proizvodnju i plasiranje zdravih, domaćih proizvoda na tržište.”, zaključio je Krivokapić.

Nakon posjete fabrici poljoprivrednih proizvoda, predsjednik Krivokapić gostovao je na Radio Petnjici, gdje je građanima Petnjice i dijaspore izložio svoje viđenje aktuelne političke situacije.

Posjeta Radio Petnjici

“Rezultati SDP-a su mjerljivi i kroz trajanje dokazani. Posebno je važno istaći ulogu SDP-a u vraćanju statusa opštine Petnjici. Ono što je sada poražavajuće, jeste problem iseljavanja ljudi iz Petnjice u dijasporu radi traženja bojih uslova za život. Kada ljudi prestanu da se iseljavaju iz Crne Gore, znaćemo da smo na pravom putu. Sa ovom i ovakvom vlašću, to je za sada nemoguće. Država u kojoj sjeverna regija nije razvijena, nije prava država.

Potrebno je takođe, u najkraćem roku, spojiti putnu infrastrukturu sa najbližim magistralnim putem kako bi se opština Petnica pretvorila u saobraćajno – tranzitnu Opštinu. Podsjetio bih javnost da je za probijanje puta od Bioče do Petnjice veoma zaslužan tadašnji potpredsjednik SDP-a Rifat Rastoder uz pomoć naših ljudi u dijaspori.”, poručio je predjsednik Krivokapić.

Predsjednik Krivokapić je istakao da je svrha nedavno predstavljenog „Manifesta za okupljanje progresivnih snaga“, upravo okupljanje svih onih snaga koje baštine ideju građanske, evroatlantske i nezavisne Crne Gore, i postizanje opšteg dogovora oko ekonomskog oporavka i budućeg plana razvoja Crne Gore. SDP je oduvijek bio programski lider i ostvarivanje ključnih državnih interesa za SDP je najveći politički cilj.

Predsjednik je u razgovoru sa članovima, građanima i simpatizerima ponovio stav da je krajnje neodgovoran odnos vrha Bošnjačke stranke i DPS-a prema majkama sa troje i više djece, te da će oko 300 korisnica naknada iz Petnjice doći u veoma težak i nezavidan materijalni položaj nakon ukidanja istih.

Razgovor sa simpatizerima

„Budući saziv Vlade mora pronaći način da ispravi nepravdu prema majkama sa troje i više djece“, poručio je Krivokapić.

 

Medijski pul SDP

Rasko

Konjević: Stanković i Katnić što hitnije da reaguju

Još jednom pozivam tužioce Stankovića i Katnića da izuzmu materijale sa sjednice Vlade od 27. jula ove godine, sagledaju članove 17 i 18 Zakona o reprogramu poreskog duga i javnost obavijeste o mišljenju tužilaštva o zakonitosti naplate poreza imovinom za kompanije Work Finder i Đurković company. Radi se o iznosi od oko 1,6 miliona eura koje su kompanije ostale dužne građanima Crne Gore. Iznos ovolikog duga ih obavezuje da hitno provjere navode i sankcionišu ovakve zloupotrebe. Na to ih obavezuje osim zakona i javna upozorenja da se donose odluke suprotno zakonima ove države u korist privilegovanih kompanija ili pojedinaca.

Kada Vladine reakcije piše „višegodišnji specijalni dopisnik nekadašnjeg Informera iz Vlade“ jasno je odmah na čijoj strani je istina, a na čijoj laž, politikanstvo i manipulacije.

Činjenica je da je poreski dug narastao na preko 700 miliona. Taj iznos je nekoliko godišnjih budžeta sektora zdravstva ili prosvjete, desetak godišnjih budžeta sektora bezbjednosti odnosno odbrane. To je na desetine novih škola, bolnica, kliničkih centara, opreme za zdravstvo, plata ljekarima i prosvjetnim radnicima, nove opreme policiji, vojsci koje su nažalost „pojeli“ privilegovani tajkuni. Umjesto u državni budžet većina novca je otišla u njihove privatne džepove.

Reakcija Vlade da se može primjenjivati Uredba o postupku naplate poreza imovinom poreskog obveznika (Sl.list CG 12/16), koja je 31.12.2016. godine Zakonom stavljena van pravne snage je zastrašujuća. Tumačenje osim što je van elementarnih pravnih principa vodi nas i u pravnu nesigurnost jer kad Vlada kaže da može da primjenjuje pravni akt koji je prestao da važi onda je jasno da više nema vladavine prava. To je poziv da može sve da se radi, ukoliko je to u interesu DPS-u bliskih kompanija koji su poreski dužnici. Ovako je svojevremeno pravne propise tumačio Svetozar Marović, a ko se protivio tome proglašavan je „protivnikom razvoja“. Danas vidimo gdje nas je to dovelo.

Jasno je da je članom 18 Zakona o reprogramu poreskog duga pomenuta Uredba stavljena van pravne snage i da je prestala da važi 31.12.2016. godine. Jasno je da Vlada odluke ne može donositi pozivajući se na odredbe pravnog akta koji nije na pravnoj snazi.

Da je zakonopisac želio da napravi izuzetke i produži važenje te Uredbe za postupke koji su bili započeti u trenutku kada se zakon usvajao on bi to napisao u prelaznim odredbama kao što je to učinio u slučaju Uredbe o uslovima za odlaganje naplate poreskih i neporeskih potraživanja (Sl.list CG 33/16) zapisujući tu mogućnost u članu 17 Zakona o reprogramu. Ali ta mogućnost, u konkretnom slučaju za naplatu poreza imovinom, ne postoji u zakonu.

Namjera pojedinaca u Vladi jeste da izvrgne primjenu Zakona o reprogramu i omogući povlašćenim firmama da ponovo poreski dug naplaćuju imovinom koju niko na tržištu neće da kupi. Pa tako bi Vlada da uzme podrume, stanove i ostalu neprodatu imovinu privilegovanih kompanija umjesto da naplati porez onako kako ga plaćaju svi redovni poreski obveznici. O tome je pisala i DRI u svom izvješatju o reviziji naplate poreza imovinom u izvještaju 2016. godine.

Zato još pozivam potpredsjednika Vlade Simovića, čiji je ovo resor, da predloži Vladi da poništi ove odluke. Time bi priznao grešku, ali i izbjegao namjeru da se to radi svjesno suprotno zakonima države Crne Gore. U suprotnom nakon javnih upozorenja ako se nastavi sa sprovodjenjem ovakvih odluka namjera će biti potvrđena i konkretnim činjenjem.

I na kraju samo jedna rečenica oko dijela saopštenja Vlade da sam različite podatke javnosti saopštavao kao ministar finansija u prelaznoj Vladi i sada kao opozicioni poslanik.

Citiram: „Dug na dan 20.7.2016. godine iznosio je 777.607.069,36 € i predstavlja dug obveznika koji imaju iskazana dugovna salda na analitičkim računima.“, ovako glasi prva rečenica Informacije o poreskom dugu koju sam kao tadašnji ministar finansija u prelaznoj Vladi podnio na razmatranje. Ko želi može lako provjeriti na pretraživaču google ukucavši „Informacija poreski dug na dan 20.7.2016. gov.me“. Ponavljam poreski dug je preko 700 miliona, a kao dokaz citirao sam prvu rečenicu iz Informacije koju je Vlada usvojila jula 2016. godine. Dakle, iste sam podatke saopštavao i tada i danas.

Raško Konjević, poslanik u Skupštini Crne Gore i potpredsjednik SDP