Rasko

Konjević: Nezakonitom uredbom privileguju pojedince

Kako komentarišete postupke Vlade u vezi sa davanjem, pa povlačenjem saglasnosti za naplatu poreskog duga firmi Đurković company i Work finder imovinom, te usvajanjem nove uredbe za naplatu poreza imovinom, koju još ne objavljuju?

Usvajanje Uredbe je u suprotnosti sa Zakonom o reprogramu poreskog duga. Član 18 tog zakona jasno propisuje ukidanje takvog načina naplate poreskog duga. U decembru 2016 potpredsjednik Simović je tvrdio da se više neće porez naplaćivati imovinom i da neće biti povećanja PDV-a.

Samo pola godine kasnije isti potpredsjednik Simović je predstavio povećanje PDV-a i ponovo vratio naplatu poreza imovinom. Potpredsjednik Simović 31.7. kaže da su ugovori sa kompanijama Work finder i Djurkovic company u skladu sa zakonom, a samo mjesec dana kasnije kaže da je napravljen previd.

Potpredsjednik Simović kaže da Vlada nije verifikovala zakljucke kojima se daje saglasnost za te ugovore. Dostavljam verifikovane zaključke u prilogu. Gdin Simović ne samo što pravi „previde“ kod poštovanja zakona nego „previdja“ i šta vlada usvaja na svojim sjednicama.

Sa jedne strane povećavate poreze i akcize čime opterećujete redovne poreske platiše, a na drugoj strani oni koji duguju milionske iznose poreza, odnosno privilegovani medju njima, svoje dugove plaćaju garažama i podrumima.

SDP će pratiti detaljno naplatu poreskog duga i o tome obavještavati javnost jer ova Uredba se donosi kako bi se nekolicini velikih poreskih dužnika stvorili uslovi da svoj dug ne plate novcem nego neupotrebljivim nekretninama.

Ukupan poreski dug prema zvanićniminformacijama je preko 700 miliona, tužilaštvo ćuti. 700 miliona je gotovo cjelogodišnji tekući budžet, to je na desetine škola, vrtića, objekata za policiju, vojsku, to je na desetine zdravstvenih ustanova, 700 miliona nije nestalo, neko ih je stavio u džep… i to onog novca koji pripada građanima, a koji tajkuni nijesu platili.

Da li su Vaše optužbe i prijetnje Tužilaštvom natjerale Vladu da povuče saglasnost i donese novu uredbu, kako bi ugovore o naplati poreza imovinom pomenutih firmi uskladila sa novom uredbom?

Jasno je da je moje javno upozorenje urodilo plodom i to mi je i bio cilj. Da ukažem da je ministarstvo finansija predložilo nezakonit model naplate poreskog duga. Iako su “grčevito” u svom saoptenju 31.7. tvrdili da je sve zakonito samo mjesec dana nakon toga odustali su od te namjere.

Donošenje nove Uredbe u suprotnosti je sa Zakonom o reprogramu poreskog duga. Ovakvim postupkom samo se želi u privilegovan položaj staviti nekoliko velikih poreskih dužnika koji milione eura obaveza prema građanima godinama nijesu plaćali. Kada pogledate Izvještaj DRI o plaćanju poreza imovinom i jasnu preporuku DRI da se prekine sa ovakvim modelom očigledno je da Vlada to želi zbog “obaveza” prema nekim dužnicima.

Pozivam Ministarstvo finansija da na svom sajtu objave sve zahtjeve koji su prispjeli kao i procjene vrijednosti te imovine kako bi zainteresovana javnost mogla da vidi svu nelogičnost i jasnu štetu po interese građana.

Bili ste ministar finansija dok se pripremao Zakon o reprogramu poreskog duga. Da li ste kao jedan od učesnika u izradi zakona zadovoljni njegovom primjenom?

SDP nema većih primjedbi na sam zakonski tekst. To je iznudjen akt zbog 700 miliona poreskog duga. Naravno sada je problem što se ne vidi jasna namjera Vlade za striknom i neselektivnom primjenom ovog zakona. Posebno nakon usvajanja Uredbe koja je u suprotnosti sa zakonom. Još kada vidite recimo primjer Montenegroairlinesa gdje je preko 37 miliona eura duga koji je stigao na naplatu polovinom godine a da Vlada nema rješenje onda se jasno vidi selektivnost u primjeni zakona o naplati poreskog duga. Montenegroairlines duguje oko 14 miliona eura poreza i to zaposlenima za doprinose.

Moze li se naplativi poreski dug od oko 230 miliona eura ikada naplatiti? Kako bi se mogao naplatiti i u kojem period?

Može ako se želi striktno primjeniti zakon. Bez selektivnosti i povlašćenih kompanija. Zakon može doprinijeti fiskalnoj discipline ali samo ako se primjeni. Donošenjem Uredbe koja je suprotna zakonu jasno je da se odustaje od strikne primjene zakona.

Šta je ostatakom tog duga od oko pola milijarde? Da li on postoji samo na papiru i ne može biti naplacen?

To je dug koji je nastao kao posljedica lošeg rada nadležnih državnih organa. Sada zamislite kako bi budžet bio izdašniji da je taj porez naplaćen. Taj novac je otišao u nečije private džepove. Skoro 70% tog duga je za poreze i doprinose čimeje veliki broj građana oštećen je rim nijesu uplaćivani doprinosi i imaće problema kod povezivanja radnog staža i odlaska u zaslužene penzije.

Izvor: Dnevne novine Dan