Radmila Obadović Kandidatkinja za odbornicu koalicije SDP - Demos dr Radovan Asanović

Obadović: Obezbjedićemo bolje uslove samohranim roditeljima

Položaj žena u Beranama, kao i u čitavoj Crnoj Gori nije na zadovoljavajućem nivou. Koalicija SDP – DEMOS – dr Radovan Asanović će kao dio buduće vlasti raditi na poboljšanju položaja žena na teritoriji opštine Berane i na odgovoran način stimulisati žene da se bave biznisom i politikom.

U prethodnom sazivu Beranskog parlamenta, funkciju odbornika obavljalo je 11 žena. Prateći zasijedanja lokalnog parlamenta, možemo zaključiti da se glas žena u lokalnom parlamentu mogao čuti samo u rijetkim prilikama, što ukazuje da su žene u lokalnom parlamentu tretirane kao glasačke mašine svojih partija, i da nijesu na pravi način iskoristile svoje funkcije kako bi radile na inicijativama i projektima koje bi prije svega poboljšale njihov položaj.

Koalicija SDP – DEMOS – dr Radovan Asanović će se zalagati da se dosadašnja praksa iskorijeni, da se na poziciju žene-odbornice ne smije posmatrati samo kako bi se popunile zakonske formalnosti, već ćemo insistirati na stvaranju ambijenta za aktivnije učešće žena u procesu donošenja odluka kako bi se  na pravi način i kako dolikuje, mogao čuti glas žena.

Kroz Garantni fond, koji će biti dostupan za rješavanje prioritetnih problema građana i podsticanje zapošljavanja i samozapošljavanja, omogućićemo svim ženama šansu za pokretanje sopstvenog biznisa.

Velika nepravda pričinjena je majkama koje su izgubile naknadu povodom rođenja troje i više djece. Preko 1500 Beranki koje su ostvarile pravo na naknadu, nakon ukidanja iste, ostavljene su na rubu egzistencije.

Kako bismo ispravili nepravdu, nakon formiranja vlasti zalagaćemo se da majkama koje su izgubile naknadu povodom rođenja troje i više djece i svim samohranim roditeljima čija djeca idu u vrtić, nadoknadimo troškove vrtića. Majkama koje su izgubile naknadu za troje i vise djece i svim samohranim roditeljima čija djeca idu u školu – obezbijedićemo knjige, školski pribor i ostale troškove za školu. Majke koje su izgubile naknadu za troje i više djece i sve samohrane roditelje čija djeca ne idu ni u vrtić ni u školu – oslobodićemo svih poreza koji idu u Budžet opštine, a u cilju podizanja nataliteta, obezbijedićemo naknadu od 300 eura za novrođeno dijete.

Radmila Obadović,

kandidatkinja  za odbornicu liste SDP – DEMOS – dr Radovan Asanović

Zekobojan

SDP pokreće peticiju za povećanje minimalne zarade

Socijaldemokratska partija će od naredne nedjelje početi sa prikupljanjem potpisa za uvećenje minimalne zarade. Cilj te inicijative je da se minimalna zarada u Crnoj Gori uveća sa sadašnjih 193 eura što je najniže u region na 50% prosječne zarade, odnosno 250 eura.

Podsjetiću Vas da smo još u junu 2017. godine Inicijativu za uvećanje minimalne zarade uputili Socijalnom savjetu poslanik Raško Konjević i ja kao član Socijalnog savjeta. Razmatranje Inicijative više puta odlagano, prvo za septembar, pa za kraj godine, da bi na poslednjoj sjednici Socijalnog savjeta bilo dogovoreno da će se o Inicijativi raspravljati do kraja decembra 2017. uz prisustvo ministra finasija, ali ni taj dogovor nije ispoštovan niti su članovi Savjeta obaviješteni o razlozima za takvo ponašanje.

Umjesto uvećanja minimalne zarade 2018. godina je počela sa uvećanjem PDV-a, uvećanjem akciza, uvećanje cijena električne nergije, uvećanjem cijene goriva, što je za posljedicu imalo rast cijena proizvoda i troškova prevoza. Kada se u jednoj zemlji istovremeno povećaju porez, cijena električne energije i cijena goriva, to znači neminovan rast cijena gotovo svih proizvoda i snažno slabljenje kupovne moći gradjana. Dakle, ovakav sistemski udar na standard građana, posebno onih sa najnižim primanjima još više aktuelizuje Inicijativu za uvećanje minimalne zarade i takvu odluku čini minimumom brige za zaposlene sa najnižim primanja čiji se položaj konstantno pogoršava.

Crna Gora ima najnižu zaradu u regionu. Nižu i od Makedonije i od Srbije i od Kosova i od Albanije, da ne govorim o Hrvatskoj i Sloveniji, dok naša Vlada nastavlja sa  politikom koja vodi daljem socijalnom raslojavanju gradjana protivno Ustavu koji u članu 1 Crnu Goru definiše i kao državu socijalne pravde.

(Minimalna zarada u Makedoniji je 196 eura, u BiH je minimalac 208 eura, u Srbiji je 213 eura, na Kosovu je 250 eura, u Hrvatskoj je minimalna zarada je 366, a u Sloveniji je minimalna zarada 614 eura.)

 Vlada odbija da uveća minimalnu zaradu za naše zaposlene, za one radnice koje u marketima rade prekovremeno i bez slobodnog radnog dana, radnike u buticima, radnike u obezbjeđenju, ugostiteljske radnike…. dok ista DPS većina prije nekoliko dana u Tivtu donosi odluku da arapske milijardere časti sa 5,6 miliona eura novca građana.

I dalje je u povlašnjenom položaju krupni kapital – tzv. “biznis elita” kojoj je omogućeno da Državu zakine za 700 miliona eura poreza, dok se fiskalna stabilnost obezbjedjuje konstatnim udarima na standard gradjana sa najnižim primanjima – Vlada uzima od najsiromašnijih da bi dala najbogatijima.

Uvećanje minimalne zarade imalo bi višestruke pozitivne efekte za zaposlene,  ali i za državu i poslodavce koji poštuju zakone:

 

  • Zaposleni koji primaju zaradu u iznosu od 193 eura imali bi veća primanja, dok bi oni zaposleni čija je zarada iznad 193 eura, ali im poslodavac ne uplaćuje doprinose na cijeli iznos ostvarili bi zakonsko pravo na doprinose na uvećani iznos i time ostvarili pravo na veću penziju
  • Država i državni fondovi bi ostvarili višemilionske prihode po osnovu uvećanja poreza, prireza i doprinosa na obavezno penzijsko i zdravstveno osiguranje
  • Poslodavci koji poštuju zakonske obaveze i osiguravaju radnike na stvarne iznose zarada imali bolju situaciju na tržištu jer bi njihova nelojalna konkurencija tzv. “biznis elita”, u vidu onih poslodavaca koji konkurentnost i ekstraprofit ostvaruju zakidanjem zaposlenih i države, bila primorana da izmiruje zakonske obaveze prema zaposlenima i Državi.

Poslodavci su imali inicijativu za uvođenje neoporezivog dijela osnovne i najnižeg iznosa startnog dijela zarade, navodeći da imamo ne samo najnižu zaradu u regionu, već i da su  opterećenja na zarade najviša u regionu i mi podržavamo i njihovu inicijativu.

Zbog svega navedenog pokrenućemo sakupljanje potpisa po gradovima u Crnoj Gori i elektronskim putem kako bi građani izvršili dodatni pritisak da se nakon niza nameta koje je Vlada uvela konačno uveća minimalna zarada i Crna Gora ne bude najgora u regionu.

Bojan Zeković,

član Socijalnog savjeta i član Predsjedništva SDP-a 

 

Željka Vuksanović

Vuksanović Vujanoviću: Spriječite pogoršanje izbornog procesa

Poštovani Predsjedniče,

Obraćam Vam se povodom odluke o danu održavanja lokalnih izbora, a koja je u Vašoj nadležnosti. Smatram da je veoma neracionalno i duboko štetno za državu da bude permanentno u izbornom procesu .Ukoliko ne održimo lokalne izbore u istom danu kad i predsjedničke, imaćemo – predsjedničke izbore (moguće dva kruga),pa loklane izbore u 12 gradova. Čak ni svi lokalni izbori neće se moći održati u jednom danu ukoliko oni lokalni parlamenti koji su kasnije konstituisani sebi ne skrate mandat,  što je slučaj sa opštinom Kolašin gdje je zbog izbornih zloupotreba Skupština opštine konstituisana tek 18. septembra 2014. godine.

Ustavna obaveza Predsjednika države je da doprinosi ostvarenju temeljnog prava građana na slobodan demokratski izbor svake vlasti. Podsjećam Vas na zahtjeve Evropske unije za procesuiranje odgovornih za ugrožavanje Ustavnog prava građana na slobodne izbore, kao i političku odgovornost pravosnažno osuđenih za kupovinu glasova, koji još uvijek nijesu ispunjeni. Podsjećam Vas i da su lokalni izbori održani u oktobru 2017. godine pokazali dodatnu kriminalizaciju izbornog procesa, pa su građani izborni dan pratili kroz izvještaje iz domova zdravlja i stanica policije. Organizovanje nekoliko izbornih procesa u roku od mjesec dana, stvara veliku finansijsku štetu za građane i za cilj može imati jedino pogoršanje izbornog procesa kroz  stvaranje lakših uslova za izborne zloupotrebe. Zbog  navedenog,  obraćam Vam se inicijativom da zakažete konsultacije sa predsjednicima opština i Skupština opština u kojima će se u narednih nekoliko mjeseci održati lokalni izbori kako bi, skraćivanjem mandata gdje je to potrebno, stvorili uslove da se predstojeći izbori održe u jednom danu.

S poštovanjem,

Predsjednica opštine Kolašin

Željka Vuksanović

Petar

Odžić: Da Budva ponovo bude metropola

Ostvareni pihodi u 2017-toj iznose 33.324.972,46 EUR, 4 MIL više nego u 2016 toj godini, što je  više nego zadovoljavajuće.

Naplaćeno je oko 17 MIL poreza, što govori da su građani prepoznali domaćinski odnos uprave prema javnim finansijama, i uvidjeli da je najveći patriotizam, zapravo, plaćanje dažbina od kojih živi grad. Možemo se pohvaliti da je ostvarenje budžeta u ovoj 2017-toj zavidnih  97,5%, što govori da su prihodi realno i oprezno planirani, vodeći se računa o smanjenju tekuće potrošnje.   Godina konsolidacije koja je svakako bila 2017-ta, daje nam za pravo da se nadamo da će godine pred nama biti godine razvoja grada i unapređenja infrastrukture.

U prilog tome govori i iznos od 16,5 miliona u kapitalnom budžetu za narednu godinu, gdje će prevashodno akcenat staviti na višegodišnje infrastrukturne probleme, koji su remetili normalno funkcionisanje kako u toku sezone tako i u zimskom periodu.

Cilj u narednoj godini će biti i definisanje odnosa sa njemaćkom firmom WTE, gdje je prevashodno bitno utvrditi koliko zapravo vrijede izvedeni radovi, a onda i napraviti plan otplate kako ne bi ugrozili tekuću likvidnost i funkcionisanje uprave. Budžetom za 2018-tu, pokušali smo da u domenu zakonskih okvira zadovoljimo sve potrošačke jedinice  i korisnike budžeta, kao i da zadovoljimo svere koje nisu u izvornoj nadležnosti opštine. Prošlogodišnja naplata boravišne takse koja je rekordna, govori da je turistička sezona bila na zadovoljavajućem nivou, ali da se i dalje mora raditi na unapređenju uslova za bavljenje turizmom, kao i na razvoj preduzetništva u cjelini.

Nadamo se da je period teškog finansijskog stanja i nelikvidnosti iza nas, i da ćemo uz dodatni napor i domaćinski pristup prema javnom dobru, obezbijediti da opština Budva dođe ponovo na nivo metropole turizma koji joj po svemu i pripada.

Petar Odžić

Sekretar za finansije Opštine Budva i član Predsjedništva OO SDP Budva