“Vrijeme se mijenja , ali ne uvijek pozitivno. Prvi put kad sam postao predsjednik Parlamenta, predsjednik Evropskog parlamenta je bio Pat Koks, i poslije toga sam imao dijalog sa ukupno četiri predsjednika Evropskog parlamenta, gospodinom Borelom, Poteringom, Buzekom i završio sa Martinom Šulcem. Šta se u međuvremenu desilo, Balkan je od prostora nade za EU došao do prostora zarobljenih država i autokratija, čak i u definiciji EU i “FREEDOM HOUSE”-a Taj rezultat je nažalost najteža dijagnoza u procesu evropskih integracija” – rekao je Krivokapić.
“Zajednička dijagnoza za koju moramo tražiti zajedničku terapiju. Nedavno na skupu 30 godina od pada berlinskog zida u Berlinu, jedan naš kolega iz Rumunije citirao je Tolstoja i jedan dio iz “Ane Karenjine” da sve srećne porodice sliče jedna na drugu, a da su sve nesrećne porodice različito nesrećne. Međutim mi smo i tu misao Tolstoja srušili na Balkanu. Sva naša nesreća na Balkanu je vrlo slična, skoro ista. Obrasci naših autokratija su skoro identični. Obrasci naših zarobljenih država su kopirani ” – naveo je Krivokapić.
“ Izdvojio bih za ovu priliku dva pritiska koji su nada za brzu integracije zapadnog Balkana. Jedan je negativan –geostrateški pritisak. Drugi je pozitivnog pritisak – Francuska inicijativa za promjenu modela integracija .
Najčešću pomoć na osnovu negativnog pritiska pružaju Arapske zemlje, Saudijska Arabija, Rusija, Turska i Kina. One će bojim se više pomoći naš put evropskih integracija nego li evropska birokratija. Naravno jasno Vam je zašto. Zato što će geostrateška Komisija EU ,pod tim pritiskom lakše donositi dobre političke odluke za brzu integraciju Balkana.
Drugi, pozitivni pritisak je Francuska. Suštninski se slažem sa promjenom metoda integracija iako se duboko ne slažem sa odlukom o ne prihvatanju otvaranja pregovora sa Makedonijom i Albanijom,” – kazao je Krivokapić.
“Integracije moraju izaći iz tehničkog dijela, birokratskog dijela, gdje birokratija kupuje svoj sljedeći mandat dajući pozitivne ocjene, a pacijent je sve bliže nedostatku demokratije, ako bih bio blag u definiciji , a sasvim sigurno sve bliže čvrstoj autokratiji.”
“Ovdje je puno mojih decenijskih prijatelja i vjerujte mi ovo Vam govorimo sa punom upornošću i vjerom. Ovi ljudi se decenijama bore za demokratiju na Balkanu, ali stanje nije postalo suštinski bolje nego suštinski gore. Pritom EU je potrošila milijarde eura na Balkanu. Međutim naši globalni kompetitori to rješavaju bolje, naše autokrate bolje komuniciraju sa njima korupcijom i organizovanim kriminalom, kešom i računima u njihovim zemljama” – izjavio je Krivokapić.
“Meka diplomatija na Balkanu je suštinksi propala. Pravi iskoraci su bili kada je bilo čvrste diplomatije i pozivnog pritiska od strane EU i SAD. Mi smo tako u Crnoj Gori 2016. došli do prelazne Vlade, Vlade koja je mogla da obezbjedi mirnu tranziciju i vlasti poslije kontinuiteta prije pada berlinskog zida. Koheziju u društvu i vladu građanskog jedinstva .
Uprkos svemu EU najpozitivniji i najprogresivniji političko,pravno ekonomski proces na Zapadnom Blakanu , bez nje bi ovaj prostor bio bez svetionika” – zaključio je Krivokapić.