Plenarna sjednica zakazana je za 22. april, nakon pauze od mjesec. Iz kog razloga su prazne poslaničke klupe od početka pandemije i je li bilo dovoljno da se rad poslanika svede na sjednice Kolegijuma?
Mnogi evropski parlamenti uključujući i neke parlamente zemalja regiona su tokom krize nesmetano radili i usvajali važne odluke za građane i ekonomiju. Mogao je i naš Parlament u proteklom periodu imati aktivniju ulogu. Mnogi parlamenti su raspravljali o epidemiji, usvajali odluke jednoglasno, usvajali zakone kako bi se pomoglo ekonomiji… Hrvatski parlament je usvojio preko 20 zakona…. slovenački raspravlja o korona lex specijalisu, zasijedao je i parlamnet Bosne i Hercegovine…..
Format Kolegijuma ne može zamijeniti rad u plenumu. Parlament je, po mom sudu, mogao da odigra značajniju ulogu u smislu stvaranja snažnije klime zajedništva i međusobnog povjerenja što nam je trenutno kao zajednici najpotrebnije. I sve mjere koje se usvajaju imaju veću težinu i snažniji legitimitet ako su prethodno predmet konstruktivne razmjene argumenata. Ovo nije problem jedne vlasti, još manje jedne partije, ovo je problem svih nas – cijelog društva koje svoj odraz ima u Parlamentu kao glasu svih građana.
Čuli smo ovih dana više poruka sa visokih EU adresa da rad parlamenta nikako ne smije biti suspendovan dok traje kriza. Našim evropskim partnerima je jasno da je stepen demokratije i razvoja jednog društva u direktnoj vezi sa snagom, značajem i pozicijom parlamenta u njemu. Jasno je i da smo u posljednjh nekoliko godina svjedoci negativnih trendova kada je ovaj proces u pitanju.
Kakav je Vaš utisak nakon razgovora sa predstavnicima Vlade na sjednicama Kolegijuma? Da li su predstavnici Vlade otvoreni za preporuke poslanika?
Imali smo nekoliko sjednica Kolegijuma na kojima smo razgovarali o aktuelnoj situaciji. Iako smo razgovarali u demokratskoj atmosferi, teško se oteti utisku da se više vodilo računa o ispunjavanju forme. Vlada se opredjelila da ključne ekonomske mjere donosi bez izravnog učešća parlamenta… To nije uradila ni jedna Vlada u regionu, osim onih koje imaju vanredno stanje… Time je Vlada preuzela ogromnu odgovornost… Ne sporim pravo da ona vodi ekonomsku politiku, ali sada će imati i nepodjeljenu odgovornost za ekonomsko stanje u budućnosti. Ustavnost i zakonitost ponekih odluka će sigurno biti preispitivana.
Ipak, bez obzira na sve, SDP kao partija koja uvijek daje prednost i šansu dijalogu otvorena je zajednički rad u interesu građana. Manje je danas važno ko je vlast a ko opozicija. U ovome smo svi zajedno i ne treba gledati odakle dolazi neki predlog ili inicijativa. Biće prilika za partijske diferencijacije i nadgornjavanja, sada nije vrijeme za to.
Naravno, i sada u ovoj situaciji najviše zavisi od vlasti. Koliko ima spremnosti za konstruktivnost pokazaće i sjednica koja je zakazana za srijedu. SDP je podnijela više zakona za koja smatramo da su u interesu svih građana. Neobračunavanje kamata tokom moratorijuma na kredite, otpis poreza i doprinosa za sve one koji nijesu mogli da rade ili čiji je rad značajno otežan, minimum je na koji država mora da se obaveže. Predložili smo i dopune Zakona o prijestonici, kako bi oslobodili značajna finansijska sredstva za pomoć građanima i privredi Cetinja. Tu je i više zakona koje je vlast u proteklom periodu odbijala a koji sada posebno dobijaju na aktuelnosti…. Zakon o penzijama i uslovima penzionisanja, zakon o smanjenju PDV-a na električnu energiju, minimalna zarada, zakon o rasterećenju poslodavaca od troškova rada…..
Kako SDP gleda na Gvozdenovićevu inicijativu da se usvoji rezolucija o političkom jedinstvu dok traje pandemija, s obzirom da je za dio opozicije ona zakasnila, kao i da se formira posebni odbor koji bi se bavio pandemijom?
Svaka takva ili slična inicijativa je dobrodošla, naravno ukoliko je iskrena i ukoliko nije stvar pukog političkog marketinga.
Da smo do sada imali rad Parlamenta u većem i ozbiljnijem kapacitetu vjerujem da bi se takva ili slična ideja sama od sebe nametnula. Za sve je potrebno povjerenje a povjerenje se mora strpljivo i u kontinuitetu graditi – tu lekciju moramo svi da naučimo. Kako god, spremni smo kao konstruktivan politički subjekat tu temu razmotriti, ali na ozbiljan i primjeren način.
Odbor za ekonomiju je odbio Vaš amandman na izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kojim tražite da radno tijelo kontroliše socijalna davanja. Kako to komentarišete i da li ćete podržati izmjene u slučaju da i na plenumu Vaš amandman bude odbijen?
Odbijanje našeg amandmana ne nagovještava spremnost vlasti na kompromis oko ovog pitanja. Smisao našeg predloga je da se eliminiše svaki prostor za zloupotrebu pitanja socijalnih davanja iz budžetske rezerve. Valjda ne treba posebno objašnjavati koliko je u toj oblasti bilo zloupotreba i da se radi o veoma osjetljivom pitanju, zbog čega smo svi zajedno svojevremeno i normirali da u izbornoj godini ne može biti tih davanja. Ovo će svakako biti svojevrstan test da li se kriza u kojoj smo svi želi iskoristiti za nešto drugo, a ne primarno za pomoć svima onima kojima je ona realno potrebna. Ne vidim ni jedan razlog da vlast ne prihvati dogovor sa opozicijom na ovu temu. Jedino ako im je interes da ovu situaciju i pomoć zloupotrijebe. Posebno imajući u vidu da je pomoć iz budžetske rezerve do sada bila najnetransparentniji dio budžeta. Podsjetiću vas da Budžetska komisija, na čijem je čelu potpredsjednik Husović, nikada svoj rad nije učinila javnim. SDP više od dvije godine traži podatke o milionskim transakcijama Nacionalne turističke organizacije i sve je ovo proglašeno tajnim podacima. Odatle nepovjerenje i dolazi.
Šta očekujete kada su u pitanju parlamentarni izbori, hoće li aktuelna situacija uticati na rok za njihovo održavanje i kampanju?
Teško je u ovom trenutku procijeniti koliko će ovo stanje trajati. Imamo slučajeva i u neposrednom okruženju da su se izbori odlagali zbog ukupne situacije. I ovdje su lokalni izbori u Tivtu odloženi zbog objektivnih okolnosti.
Sve ovo oko pandemije je došlo neočekivano i dodatno zakomplikovalo i onako veoma složene političke prilike i činjenicu da smo izgubili gotovo pun jedan mandat u potpunom međusobnom nepovjerenju. Vremena je malo, imamo objekitvnu okolnost čije trajanje ne možemo pouzdano predvidjeti, a pred nama je puno obaveza na izgradnji minimum fer uslova za izbore. Suština je da se mora doći do dogovora ili najvišeg mogućeg stepena konsenzusa o svim pitanjima vezanim za izbore. Ako ne bude tako svi rizikujemo puno. Vjerujem da za tako nešto nema razloga i nadam se da će prevladati zrelost i svijest o potrebi dogovoranja.
SDP je nebrojeno puta, i u složenijim okolnostima, pokazao državničko ponašanje. Tako će, što se nas tiče, biti i ovoga puta. Vlast ima najveću odgovornost ali svoj dio odgovornosti mora ponijeti i opozicija. Nadajmo se i da će nas ova zajednička muka i nevolja sve pomalo opametiti i odvesti na pravi put, a to je put stabilnosti, jačanja demokratije, socioekonomskog razvoja i evropska perspektiva.
izvor: POBJEDA