Skip to content

Đurašković: Odbornici da podrže budžet, rebalans krajem godine

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković kazao je da očekuje da svi odbornici Skupštine Prijestonice podrže predlog budžeta za 2022. godinu koji iznosi 7,7 miliona eura, a da onda u drugoj polovini godine zajedno kreiraju rebalans. Finansijske obaveze Prijestonice i preduzeća zajedno sa viškom zaposlenih, kako je dodao, predstavljaju veliki teret za normalno funkcionisanje i ključne prepreke za razvoj.

Đurašković u “Linku”

Đurašković je u emisiji Link na RTCG kazao da su se zadržali na predlogu budžeta koji je kreiran u novembru jer je prošao kompletnu proceduru.

Cijenili su da do 30. marta kada mora biti izglasan nemaju vremena da prave novi.

“Definitivno će do kraja godine biti neophodan rebalans i smatrai smo da vrijeme koje je pred nama treba iskoristiti da bi se sagledali nedostaci budžeta, koji su opravdani zahtjevi građana i drugih”, kazao je on.

Za ponedjeljak je zakazana sjednica cetinjskog parlamenta na kojoj će biti razmatran predlog budžeta.

“Ja očekujem da svi odbornici podrže taj budžet  i tako pokažu da su spremni poodrže novi koncept gradske uprave, a da negdje zajedno u drugoj polovini godine kada vidimo fiskalne efekte programa Evropa sad zajedno uđemo u kreiranje rebalansa budžeta”, kazao je on. 

Predlog budžeta Prijestonice iznosi 7,7 miliona eura.

On je kazao da će tim za investicije planirati taj dio.

Ističe da su Programom razvoja planirali šest miliona za kapitalne projekte i na to se mogu nadograditi sredstva iz budžeta države za završetak Gradskog stadiona i za početak izgradnje Bajičke ulice.

“Na raspolaganju imamo sredstva iznad 8,5 miliona. Dobar dio tenderskih procedura je u toku”, kazao je Đurašković.

Dodao je da se nada da će do kraja godine biti završen Gradski stadion, da će se stvoriti uslovi za izgradnju pomoćnog stadiona.

“Nadam se da će i zgrada socijale biti završena”, kazao je on.

Dio sredstava biće preusmjeren za neke hitne potrebe u gradu.

Finansijske obaveze Prijestonice i preduzeća zajedno sa viškom zaposlenih predstavljaju veliki teret za normalno funkcionisanje i ključne prepreke za razvoj.

“Negdje 2017. godine ustanovljeno je da je taj dug oko 38 miliona eura. Ovih petnaestak dana je kratak period da bismo govorili o konačnom stanju duga. Naš plan je da nakon donošenja budžeta i usvajanja plana javnih nabavki krenemo uangažovanje eksternog revizora koji će krenuti u jedan ozbiljan posao i u narednih nekoliko mjeseci, dati nam sliku o stanju duga na nivou Prijestonice i poštovanja procedura u prethodnom periodu”, kazao je on.

Posljednjeg dana prethodne godine je dug Prijestonice na bazi podataka kojima raspolaže Sekretarijat finansija bio 21, 6 miliona eura.

“Ja imam rezerve kada je riječ o dugu na nivou cijelog sistema. Vjerujem da se on uvećao od kada je bio 38 miliona, ali u ovom trenutku ne raspolažem konačnim podacima”, saopštio je Đurašković.

Porez i doprinosi su dominantan dio tog duga, objašnjava on i zbog toga sumnja da je dug uvećan.