Skip to content

Đurašković: Belvederske demonstracije simbol otpora i slobode, utkane u najvrednije stranice crnogorske istorije

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković, predsjednica Skupštine Prijestonice Cetinje Milena Vujović i predsjednik UBNORA Cetinje Borislav Pravilović položili su vijenac na Belvederu povodom godišnjice stradanja na Belvederskim demonstracijama 1936. godine.

Kako navode iz njegovog kabineta, Đurašković je kazao da su Belvederske demonstracije kao simbol otpora i slobode utkane u najvrednije stranice istorije našeg naroda.

“Crna Gora je kroz dugu i slavnu istoriju bila poprište mnogih iskušenja i izazova, ali je ljubav prema domovini bila i ostala sila koja nas povezuje, inspiriše i vodi naprijed. Kao što je to često bio slučaj u našoj prošlosti i belvederski događaji čiju godišnjicu danas obilježavamo, potekli su upravo iz te nesebične i nepokolebljive privrženosti prema svojoj zemlji, koja je naše herojske borce vodila i podsticala da se suprotstave brojnim izazovima i nepravdama”, kazao je Đurašković.

Predsjednik UBNORA Cetinje Borislav Pravilović kazao je da ovaj datum i ove žrtve nijesu bile uzaludne jer je to bila iskra sveopšteg crnogorskog ustanka 13. jula 1941. godine, najveličanstvenijeg datuma u istoriji crnogorskog naroda.

„Svjedoci smo da velikodržavni nasrtaji na Crnu Goru od njene nezavisnosti se i dalje nastavljaju i da oni neće prestati, pokušava se na sve načine urušiti građanski karakter ove države i njen antifašistički temelj. Došlo je ponovo vrijeme da svi pojedinačno i skupa na okup stanemo pod barjak jedine nam domovine Crne Gore kao što su to radili naši preci i da na svakom mjestu branimo njenu nezavisnost, njen građanski i multietnički sklad“, kazao je Pravilović.

Belvederske demonstracije 1936. godine organizovala je crnogorska opozicija predvođena Federalističkim pokretom i Komunističkom partijom. Skup je tadašnja vlast u više navrata zabranjivala, 26. juna 1936. godine velike kolone ljudi iz okolnih mjesta uputilo se ka Cetinju. Na Belvederu ih je dočekao blok jakih vojno- žandarmerijskih snaga. Nakon odustajanja demonstranata od daljeg prolaza prema Cetinju, dolazi do incidenata, kada snage režima počinju da pucaju i lišavaju života šest, a ranjavaju više od 20 demonstranata.