Konjević: Naš cilj je EU a ne Otvoreni Balkan gdje neki ne priznaju agresiju Rusije na Ukrajinu

Cilj Crne Gore su reforme što prije i Evropska unija, a ne Otvoreni Balkan gdje treba da budemo u društvu nekih zemalja koje danas ne prihvataju da je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu i ne žele da isprate politiku EU u toj oblasti, tako da ne možemo se valjda ugledati na te stvari jer mi smo drugačija politika, poručio je ministar odbrane Raško Konjević nakon sastanka Sjeveroatlantskog savjeta u formatu ministara odbrane (NAC) koji se održava u sjedištu NATO-a u Briselu.

Konjević ističe da Crna Gora već ima inicijativu koja je inkluzivna i pomaže regionu, a to je Berlinski proces.

“Raduje nas što oni koji su inicijatori, u ovom slučaju Njemačka, žele da reafirmišu tu inicijativu. Sa druge strane, kada su u pitanju inicijative koje nisu tog značaja, mislim da imaju neku vrstu skrivene namjere i da nemaju suštinsku korist za zemlje regiona”, istakao je Konjević.

Odgovarajući na pitanje da li Rusija kroz inicijativu Otvoreni Balkan može da vrši uticaj na region Zapadnog Balkana, Konjević ističe da ruski uticaj u regionu nije sporan i da svaka inicijativa koja na bilo koji način nije inkluzivna do kraja i koja ne slijedi politiku Zapada – konkretno EU, ne može pomoći Crnoj Gori već samo napraviti određenu vrstu problema.

On je kazao da je današnji susret u Briseluodržan u specifičnim okolnositma usled trećeg mjeseca agresije Rusije na Ukrajinu.

“Ključna poruka je da je NATO jedistven da u bilateralnom smislu pomogne Ukrajini, jer joj je pomoć neophodna zbog činjenice da je Putinov reži narušio sve što se 70 godina radilo. Razgovaralo se i u dijelu o novim okolnostima kako NATO da se pripremi ukoliko bi neko imao namjeru, a mislim na Rusiju, da prenese ovu krizu na neku od NATO zemalja, kako na adekvatan način odgovoriti”, kazao je Konjević.

Dodaje i da je razgovarano o finansiranju i obavezama koje su preuzete još na samitu u Velsu, a koje propisuju da države članice izdvajaju dva odsto BDP-a za svoje odbrambene budžete.

“Mi ćemo od 2023. godine doseći taj nivo, jasno ukazajući da ćemo značajan dio tog novca koristiti za modernizaciju vojske i sistema odbrane”, kazao je ministar odbrane.

Konjević ističe i da je Crna Gora godinama dio međunarodnih misija i da je to jedna od ključnih stvari koja je pomogla da budemo dio NATO-a.

“Kada ste dio takve organizacije imate koristi ali i obaveze u skladu sa mogućnostima. Crna Gora će upravo u skladu sa mogućnostima učestvovati u misijama NATO-a, ali i EU i UN-a gdje smo participanti. Odluke o povećanju broja učešća odlučivaće se ustavnim procedurama”, navodi Konjević.

Kada je riječ o isporuci oružja Ukrajini, on navodi da je Crna Gora u par navrata donosila takve odluke.

“Mi smo u par navrata, i to ne samo ova Vlada već i prethodna, samo što ta odluka nije bila javna, donosili odluke o pomoći vojsci Ukrajine. Te odluke su označene stepenom tajnosti ali više su izraz solidarnosti sa Ukrajinom nego što na neki snažan način doprinose odbrani, ali stvar je u kontekstu savezništva i partnerstva”, istakao je Konjević.