Poruka kolegama iz DF-a i Demokrata je da se ne ponašaju po sistemu – poslije mene potop. Ovo što se dešava trenutno je uobičajena pojava u demokratijama. Smjenjivost vlasti je normalna stvar. Kao što je DPS u avgustu 2020. godine, nakon tri decenije vlasti priznao novu političku realnost, tako očekujem i od kolega, koje su mnogo kraće vršile vlast, da imaju dovoljno demokratskog kapaciteta za jednako ponašanje – poručio je Konjević.
Od rezultata Vlade u ključnim oblastima zavisi presudno koliko će ona trajati. Ima prostora za optimizam da ćemo uspjeti da deblokiramo institucije, pronađemo široki konsenzus u parlamentu i time obnovimo snažan tempo u EU integracijama, čineći Crnu Goru ponovo liderom u ovom procesu.
To bi bilo značajno dostignuće – ocijenio je u intervjuu Pobjedi Raško Konjević, predsjednik SDP-a, poslanik i kandidat za ministra u budućoj, manjinskoj vladi.
Konjević je kazao da će se pitanja od posebnog državnog značaja, ugovori sa vjerskim zajednicama i odluke o regionalnim inicijativama, u Vladi usvajati kvalifikovanom, odnosno dvotrećinskom većinom.
– Gotovo 3/4 Vlade čine partije koje su nesporno privržene EU i NATO, a Vladu podržava i DPS čiji su programski stavovi, takođe, nesporni. Tako da, ukoliko bi neko i posegao za opstrukcijom, veoma lako bi se takve prepreke mogle ukloniti – kazao je Konjević.
POBJEDA: Mandatar Dritan Abazović predstavio je prioritete manjinske vlade. Kakva su Vaša očekivanja od manjinske vlade, smatrate li da može trajati duže od godinu koliko je najavljeno i hoće li ostvariti ključne ciljeve – deblokadu pravosudnog sistema i nastavak evropskog puta Crne Gore?
KONJEVIĆ: Potpisani Sporazum, na kojem se zasniva rad Vlade, u potpunosti je utemeljen na političkim vrijednostima koje su bile konstanta državotvorne politike tokom učešća SDP-a u vlasti do 2016. godine, a dijelom i nakon toga. Insistirali smo na jasnom Sporazumu prilikom formiranja Vlade, jasnim ciljevima i prioritetima da ne bismo „upali“ u grešku prethodne Vlade koja je formirana bez dogovorenog sporazuma, jasnih politika i principa.
Evropska i euroatlantska Crne Gora, kao građanska i sekularna država sa ambicijom da dodatno učvršćuje svoj prozapadni politički i svjetonazorski kurs. Ustav iz 2007., kao vrijednosno sidro kojim je Crna Gora identitetski i državotvorno snažno utemeljena. Dakle, ključni principi Sporazuma je sve ono što je prepoznatljiva politika SDP-a od osnivanja partije.
Pozitivan je pomak da na takav Sporazum svoj potpis stavljaju i neke partije čije političko nasljeđe ne korespondira sa elementima i vrijednostima sadržanim u njegovom tekstu. Važno je da na svojoj ispravnoj politici dobijate nove političke subjekte.
Posebno je važno što je DPS, kao podrška ovoj vladi, takođe potpisnik ovog Sporazuma.
Od rezultata Vlade u ključnim oblastima zavisi presudno koliko će Vlada trajati, godinu koliko je definisano Sporazumom ili do kraja mandata Skupštine ako bude jasnih rezultata i političke volje. Ima prostora za optimizam da ćemo uspjeti da deblokiramo institucije, pronađemo široki konsenzus u parlamentu i time obnovimo snažan tempo u EU integracijama, čineći Crnu Goru ponovo liderom u ovom procesu. To bi bilo značajno dostignuće.
POBJEDA: Mandatar je kazao da će se odluke donositi kvalifikovanom većinom, dok iz SNP-a kažu da će Vlada odlučivati prostom većinom, pa i o potpisivanju temeljnog ugovora sa SPC. Koja pitanja će biti rješavana dvotrećinskom većinom?
KONJEVIĆ: Jasno je iz samog teksta Sporazuma da se pitanja od posebnog državnog značaja, ugovora sa vjerskim zajednicama i odluke o regionalnim inicijativama usvajaju kvalifikovanom, odnosno dvotrećinskom većinom. U Sporazumu se ne govori o Temeljnom ugovoru sa SPC već o “uređivanju ugovornog odnosa sa vjerskim zajednicama u skladu sa Ustavom i zakonom”. Dakle, govori se u množini, a znamo da su jedine vjerske zajednice sa kojima nije potpisan ugovor CPC i SPC. I jedna i druga vjerska zajednica imaju pravo da zahtijevaju rješavanje mogućih otvorenih pitanja, naravno u skladu sa pravnim sistemom.
Nijedna vjerska zajednica ne može biti privilegovana u odnosu na druge, a još manje može biti privilegovana u odnosu na državu, odnosno biti iznad države. Takve prakse više ne smije biti. Zakon o popisu će se usvajati u Skupštini dogovorom nove parlamentarne većine.
POBJEDA: Smatrate li da ćete, s obzirom da SD nije u vlasti, doći do većine od 49 poslanika za ključna pitanja, jer je to bio jedan od strateških eleementa za formiranje manjinske vlade?
KONJEVIĆ: Vjerujem da je za SD politički Sporazum prihvatljiv. Čudilo bi me da imaju krupnije primjedbe na dogovor koji su u političkom Sporazumu postigle manjinske partije, SDP, DPS na jednoj strani i drugi konstituenti Vlade. Žao nam je što SD nije sa mandatarom uspio da dogovori njihovo prisustvo na nivou ministara u kompoziciji Vlade. Ipak, za očekivati je da će SD dati podršku svim odlukama koje su od interesa za državu i njen EU put.
Ako se bude radilo kako treba i ako budemo imali dobra rješenja za važna mjesta u pravosudnom sistemu, siguran sam da možemo obezbijediti i snažniju većinu od Ustavom propisane.
POBJEDA: S obzirom da će SNP imati predsjednika parlamenta, da li je moguća opet neka opstrukcija, s obzirom na to da je i Vladimir Joković potpisnik Sporazuma?
KONJEVIĆ: Sporazum je jasan. Vitalni državni i nacionalni interesi su zaštićeni. Vjerujem u ozbiljnost, prije svega, i poštovanje potpisanog. Nikakve opstrukcije se neće tolerisati kada su u pitanju vitalni državni i nacionalni interesi. Ne očekujem da će neko biti toliko neodgovoran da dovodi u pitanje stratešku euroatlantsku orijentaciju države, time kršiti Sporazum i preuzete međunarodne obaveze. Posebno treba imati u vidu da će ova vlada imati i snažnu međunarodnu podršku za implementaciju ključnih elemenata Sporazuma.
Gotovo 3/4 Vlade čine partije koje su nesporno privržene EU i NATO, a Vladu podržava i DPS čiji su programski stavovi, takođe, nesporni. Tako da, ukoliko bi neko i posegao za opstrukcijom, veoma lako bi se takve prepreke mogle ukloniti.
POBJEDA: Kako komentarišete ostavku Strahinje Bulajića na funkciju potpredsjednika parlamenta, ali i na poslaničko mjesto?
KONJEVIĆ: Ne bih želio da ulazim u motive gdina Bulajića. Uočavam da je taj njegov postupak izazvao nezadovoljstvo na toj strani političkog spektra. Žao mi je što gdin Bulajić nije prevazišao politički interes svoje grupacije i time doprinio blokadi parlamenta. Naš parlament je jedini parlament u regionu, možda i u Evropi, koji nije zasijedao povodom ekonomsko-socijalne i bezbjednosne krize uslovljene agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu, usvajajući neophodne mjere na zaštiti građana.
POBJEDA: Predloženi sastav manjinske vlade kritikovan je od Ženskog kluba Skupštine, jer nema dovoljno žena. Da li se mogao učiniti napor da bude više kandidatkinja za ministarke od ovog broja?
KONJEVIĆ: Svakako da taj prigovor stoji. Kao politički subjekti moramo imati više senzibiliteta za pitanje rodne ravnopravnosti. Čitav ovaj proces je neopravdano dugo trajao i bio suočen sa raznim preprekama pa je i to jedan od razloga zbog čega imamo takvu strukturu. Kakogod, nikako ne može biti opravdanja.
POBJEDA: Kakvu reakciju DF-a i Demokrata očekujete na formiranje manjinske vlade? Da li najave protesta, vaninstitucionalnog i institucionalnog djelovanja DF-a i Demokrata mogu dodatno polarizovati i destabilizovati državu i šta je Vaša poruka kolegama iz tih partija u tom smislu?
KONJEVIĆ: Demokratija ima svoja pravila, sviđalo se to nekome ili ne. Potpuno je legitimno iskazati politički protest zbog činjenice da se konstituisala neka druga parlamentarna većina. To je dio političke borbe svugdje u svijetu i tu nema ništa sporno.
Sporno je kada vaš politički angažman kanališete u pravcu zahtjeva za blokadom institucija. Time se želi, kroz obesmišljavanje demokratskih principa i klasičnu zloupotrebu javnih ovlašćenja, postići paraliza sistema koja vodi političkoj i društvenoj nestabilnosti. Neki politički subjekti očigledno smatraju da su, kada ostanu u manjini, sva sredstva dozvoljena u zaštiti njihovog partikularnog političkog interesa, bez obzira što se time urušava javni interes, a država i institucije drže “zaključanima”. Poruka kolegama je da se ne ponašaju po sistemu – poslije mene potop. Ovo što se dešava trenutno je uobičajena pojava u demokratijama. Smjenjivost vlasti je normalna stvar. Kao što je DPS u avgustu 2020. godine, nakon tri decenije vlasti priznao novu političku realnost, tako očekujem i od kolega, koje su mnogo kraće vršili vlast, da imaju dovoljno demokratskog kapaciteta za jednako ponašanje.
POBJEDA: Snažno ste se zalagali za smanjenje akciza na gorivo i brojna druga rješenja koja se tiču standarda građana, da li ćete tu politiku sprovoditi u okviru Vlade?
KONJEVIĆ: Građani prepoznaju da se SDP, i u opozicionom statusu od 2016. godine, snažno zalagao za teme koje se tiču poboljšanja životnog standarda građana. To se naravno i očekuje od jedne socijaldemokratske partije. Desetine zakona i drugih akata smo predlagali u okviru naše ekonomsko-socijalne politike. Prvi smo, još 2018-te, pokrenuli pitanje smanjenja akciza na gorivo, organizovali razne akcije i van parlamenta tim povodom. Dobro je što će konačno to pitanje doći na dnevni red u parlamentu. Naravno da ćemo nastaviti sa promocijom ovih politika jer je pored državotvorne, i ona reformska, odnosno ekonomsko-socijalna komponenta, drugi važan stub politike SDP-a.
Pripremamo se za samostalan nastup na lokalnim izborima, odluka uskoro
POBJEDA: Zakazani su izbori u Podgorici i u nizu drugih opština. Kakvi su planovi Vaše partije, s obzirom da ste na Cetinju izašli na izbore sa građanskom listom a u Ulcinju u široj koaliciji. Da li ste donijeli odluku o samostalnom nastupu ili razmišljate o koalicijama?
KONJEVIĆ: Intenzivno se pripremamo za lokalne izbore u junu. SDP po posljednjim istraživanjima javnog mnjenja nikada, u posljednjih 6 godina, nije imao snažniji rejting. Rejting od 6-7 odsto, u svim istraživanja zadnjih mjeseci, potvrda je da građani vide da naša politika daje rezultate i ima podršku mađunarodnih partnera.
Pripremamo se za samostalan nastup na lokalnim izborima. Svakako imamo političkog iskustva da procijenimo širi interes u mnogim lokalnim sredinama. Konačne odluke o nastupu će biti uskoro usvojene, u koordinaciji opštinskih odbora i rukovodstva partije i one će svakako odražavati i specifičnosti nekih lokalnih sredina, ali i širi politički i državni interes.