– Baš kada pomislimo da nas odlazeći premijer Dritan Abazović ne može više iznenaditi svojim neznanjem, promašenim tezama i transferima blama, on nekako uvijek uspije da nas uvjeri u suprotno. Sada prosto “brilijantan” u ulozi tumača Ustavnog prava predlaže rekonstrukciju sopstvene Vlade kojoj je izglasano nepovjerenje krajem avgusta – poručuje član Glavnog odbora SDP-a Mirza Šabović.
Ovu izjavu premijera u tehničkom mandatu neozbiljno je komentarisati sa pravnog aspekta, kaže Šabović i dodaje:
“Međutim upravo u ovakvim prijedlozima koji su najbolji pokazatelj cjelokupnog političko-društvenog ambijenta u kojem se Crne Gora našla prethodne dvije godine, a posebno u prethodna četiri mjeseca, nalazi se utemeljenje, odnosno društveni-javni interes za vraćanje mandata građanima.
Ukoliko analiziramo ukupni političko-društveni ambijent konstatovaćemo da je institucionalna anarhičnost jedna od nezaobiliaznih činjenica zajedno sa Vladom koja je u statusu izglasanog nepovjerenja, ustavni rok za predlaganje mandatara za sastav vlade je uveliko protekao, u Skupštini ne postoji jasno definisana većina a dobar dio narodnih predstavnika ne pokazuje minimum elementarne odgovornosti da izabere barem jednog sudiju Ustavnog suda, čime državu uvode u poseban, vrlo diskutabilan pravni status u odnosu na predstojeće izbore.
Naime, iako je ovo opširna i posebna tema za elaboriranje, važno je naglasiti da postoji eventualna mogućnost da građani ili političke partije koje na odluke Državne izborne komisije podnesu odnosno izjave žalbe Ustavnom sudu, koji je u ovom trenutku nefunkcionalan, ostvare određena prava koja bi se kasnije u nekim drugim postupcima manifestovala kroz moguće odštetne zahtjeve”, navodi Šabović.
Blokada ustavno-pravnog sistema nije jedino što zabrinjava, dodaje on.
“U susret energetskoj krizi država ulazi sa ozbiljnim gubicima u energetskom sektoru, a svako malo nas ‘iznenadi’ miješanje stranih službi i organizacija u unutrašnja pitanja Crne Gore.
U svemu naprijed iznešenom nalaze se jasni indikatori odnosno kriterijumi na osnovu kojih se lako može utvrditi javni interes za vraćanje mandata građanima, jer su upravo građani kolateralna šteta usled neodgovornosti onih kojima je na izborima povjeren mandat.
Legitimitet javnog interesa za eventualnu odnosno potencijalnu odluku predsjednika države da ukazom raspusti Skupštinu (Vlada u statusu izglasanog nepovjerenja je u okvirima ustavnog ograničenja) dodatno se može osnažiti ponovljenim inicijativama za skraćenje mandata Skupštini, gdje bi postala sasvim jasna i izvjesna namjera određenog broja poslanika da građane Crne Gore ali i institucije drži u prolongiranoj blokadi i političkoj nestabilnosti, što je u cjelokupnom političko-društvenom ambijentu prosto neodrživo i neprihvatljivo jer takvo neodgovorno ponašanje prema građanima zadire i u samu suštinu i pojam jedne suverene države, što je jednom dijelu političkih subjekata i osnovni cilj”, zaključuje Šabović.