Potpredsjednik SDP-a Ivan Vujović nema dilemu da u Crnoj Gori postoje elementi, koji žele da destabilizuju državu, a ne mogu. ”Vjerujem da ti elementi s pravom mogu očekivati podršku jednog dijela političkih struktura koji su direktni eksponenti zvanične Moskve”, ocijenio je on. Vujović je u intervjuu za Standard optužio potpredsjednika crnogorskog Parlamenta Strahinju Bulajića da svjesno i drsko najavljuje klasičnu opstrukciju rada te institucije, što je slučaj bez presedana i klasična zloupotreba službenog položaja. ”Ponaša se kao da je on birao Parlament, a ne kao samo tehnički predsjedavajući na kratak rok”, kazao je Vujović, apostrofirajući da za ”tako prizeman pokušaj opstrukcije pravni sistem mora imati odgovor”. Susreti Bulajića sa ruskim agentima o kojima su mediji pisali, prema ocjeni Vujovića, su ”sastavni dio iste igre i samo jasan dokaz da je ruski faktor zainteresovan za destabilizaciju CG”.
STANDARD: Brojni analitičari i političari iz regiona izražavaju bojazan da bi rat u Ukrajini mogao da se proširi i na Zapadni Balkan zbog polarizacije stanovništva i značajnog broja podržavalaca Kremlja. Međutim, u Crnoj Gori već sada imamo registrovane uplive ruskih agenata i saradnika tamošnjih službi bezbjednosti u sistem bezbjednosti Crne Gore? Kako to komentarišete? Da li i kako Crna Gora može da se zaštiti od takvih uticaja?
VUJOVIĆ: Kontaminacija našeg bezbjednosno-obavještajnog sektora i njegova poroznost na uticaj ruskih i beogradskih struktura je naša realnost od momenta uspostavljanja nove vlasti. Promjena vlasti je iskorišćena da se Crna Gora u ovoj osjetljivoj oblasti kompromituje kod naših međunarodnih partnera. Svjedoci smo bili brojnih slučajeva, koji to potvrđuju – od djelovanja Ministarstva odbrane do ANB, posebno poznatog slučaja curenja povjerljivih podataka partnerske službe na sjednici skupštinskog odbora za bezbjednost. Ovo su bili slučajevi koje je javnost vidjela, a koliko je štete napravljeno za koju još ne znamo to ćemo tek da vidimo. Nema sumnje da postoje elementi koji mogu, posebno u kontekstu aktuelnih dešavanja oko Ukrajine, da pokušaju da destabilizuju prilike u CG. Vjerujem da ti elementi s pravom mogu očekivati podršku jednog dijela političkih struktura koji su direktni eksponenti zvanične Moskve. Uporedo sa tim ide i rasplet političke krize pa treba biti veoma oprezan, budući da je jasno kojim adresama u ovom trenutku može odgovarati ugrožavanje stabilnosti u CG. Aktuelni trenutak nalaže stalnu komunikaciju sa međunarodim partnerima kojima su do kraja jasni potencijalni izazovi koji se ovdje mogu pojaviti, zbog čega ne treba sumnjati u njihovu riješenost da reaguju ako bude potrebno.
STANDARD: Kako komentarišete susret potpredsjednika crnogorskog Parlamenta Strahinje Bulajića sa dvojicom ruskih agenata, u kontekstu situacije da lično on blokira rad Skupštine u redovnom zasijedanju, kako bi spriječio formiranje manjinske Vlade?
VUJOVIĆ: G-din Bulajić svjesno i drsko najavljuje klasičnu opstrukciju rada Parlamenta, što je slučaj bez presedana i klasična zloupotreba službenog položaja. Ponaša se kao da je on birao Parlament a ne kao samo tehnički predsjedavajući na kratak rok, u skladu sa Poslovnikom Skupštine. Najavljuje da će sazvati Skupštinu samo oko teme koja odgovara njegovoj političkoj grupaciji. Naravno da za tako prizeman pokušaj opstrukcije pravni sistem mora imati odgovor. Bulajić sugeriše da ustavne procedure, politički sistem i život treba da stanu jer to odgovara Demokratskom frontu, odnosno njihovim kremaljskim i velikosrpskim interesima. Stvari su previse očigledne i upravo ovakve Bulajićeve najave su provokacija nestabilnosti, a ne legitimne ocjene da za takvu opstrukciju, nekoga ko je umislio da je iznad parlamenta, ima lijeka. Susreti koje pominjete su naravno sastavni dio iste igre i samo jasan dokaz da je ruski faktor zainteresovan za destabilizaciju CG.
TEK ĆEMO U VREMENU PRED NAMA OTKRITI RAZMJERE RAZORENOSTI NAŠEG SISTEMA BEZBJEDNOSTI
STANDARD: Kako komentarišete priznanje potpredsjednika Vlade u tehničkom mandatu Dritana Abazovića da je savjetnik za bezbjednost premijera Vojo Laković tražio od ANB-a određene podatke pozivajući se na takozvanu operativnu vezu, koju direktor Vukšić navodno nije uspio da otkrije? Zatim Abazović tvrdi da je ta operativna veza Bratislav Dikić dobro poznato lice crnogorskoj javnosti iz predmeta “pokušaj državnog udara”, šta vi mislite o cijelom slučaju?
VUJOVIĆ: To je jedan u nizu dokaza da je političkim promjenama širom otvoren prostor za rovarenje po crnogorskom obavještajnom sektoru i da mnogi u sistemu direktno rade protiv državnih interesa. SDP na to upozorava od samog početka i imenovanja u ANB-u i mnogim drugim pozicijama. Dobro je ako neki, iako sa velikim zakašnjenjem, shvataju koliko su bila utemeljena naša upozorenja. Ponavljam, tek ćemo u vremenu pred nama da utvrdimo razmjere razorenosti našeg bezbjednosno-obavještajnog sektora u ovih godinu i nešto dana.
STANDARD: Nakon svih nabrojanih slučajeva javnosti poznatih, uz pretpostavku da ih ima i više koji nijesu otkriveni ili objelodanjeni, koliko je nacionalna bezbjednost Crne Gore ugrožena? Kolika je u svemu tome odgovornost ANB-a i njenog direktora?
VUJOVIĆ: Odgovornost direktora ANB je najveća. Ipak ne treba zaboraviti ni odgovornost onih koji su ga postavili na to mjesto i sve ovo vrijeme, do skoro, branili u javnosti. Jasno je i da jedan dio naših partnera nije bio svjestan rizika i opasnosti koje po ovaj sektor mogu imati političke promjene izvedene na onakav način i posebno kadrovska rješenja na čelnim pozicijama, a da ne govorimo o onima po dubini sistema. Sistem jeste oštećen ali vjerujem ne do mjere ugroženosti nacionalne bezbjednosti. Svi koji imaju ili mogu imati neke planove za destabilizaciju moraju znati da je CG NATO članica, a posebno bi bilo dobro da pravilno protumače i aktuelni širi vanjskopolitički i bezbjednosni kontekst, kao i činjenicu da EU i NATO nikada nijesu bili ovako homogeni i odlučni da brane zajedničke vrijednosti i svoje partnere.
CRNOJ GORI TREBA EVROATLANSKA VEĆINA, NEMA IGRANJA SA VITALNIM INTERESIMA
STANDARD: Da li bi što hitnije formiranje manjinske Vlade moglo pomoći u procesu zaštite službi bezbjednosti od ruskog uticaja? Da li bi odugovlačenje procesa moglo dovesti do destabilizacije?
VUJOVIĆ: Svakako da promjena političke realnosti treba da bude prvi korak u pravcu saniranja učinjene štete. Vidjećemo kako će se stvari odvijati kada je u pitanju tema manjinske Vlade. Nadam se da nikome više ne pada na pamet da pravi nove ekeperimente ili trule kompromise sa ovako ozbiljnim pitanjima, i to u veoma ozbiljnom i izazovnom evropskom i globalnom političkom i bezbjednosnom kontekstu. Odugovlačenje može povećati štetu, ali je još opasnije ako posegnemo, kao što rekoh, za novim eksperimentima. Crnoj Gori treba jasno i nedvosmisleno usmjerena evroatlantska većina, lišena manje ili više kamufliranih anti NATO i anti EU snaga. Svaki drugi scenario je novo igranje sa vitalnim nacionalnim interesima.